U selu Dančići u mjestu Pirni Do, nedaleko od Foče, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide koje posjeti tek po neki zaljubljenik u prirodu, planinar ili, s vremena na vrijeme, neki turist.

Ovaj prirodni fenomen izgleda tako kao da ga je vajar radio. Međutim, pješčane piramide nije vajar radio, nego priroda.

Kustosica fočanskog muzeja Dragica Ćurčić objasnila je proces nastanka ovih piramida.

- Erozijom tla su nastale ove piramide, odnosno glina koja je pjeskovita spuštala se niz kamenje i tako gradila piramide. Vremenske neprilike, kiša, snijeg, ali i sunce su ih oblikovali, pojasnila je Ćurčić.
      
Pješčane piramide se prvi put pominju još u austrougarskom periodu, pogotovo zato što se tada trebao praviti put prema Kalinoviku. Austrougari su, vidjevši pješčane piramide, pomakli dionicu tog puta drugo mjesto.

Ipak, kako kaže Čurčić, za vrijeme bivše Jugoslavije uništena je najveća piramida koja se nalazila na ovom prostoru.

Ovaj prirodni fenomen bi svuda u svijetu sigurno bio glavna turistička atrakcija, u BiH, one su tek još jedno mjesto od ljudi skoro zaboravljeno.

No, u prošlosti mnogi su putopisci opisivali baš ove piramide u svojim djelima diveći se ovom prirodnom fenomenu kojem slični postoje još samo u Srbiji i Coloradu.

- Svi putopisci koji su prolazili ovuda kažu da su slične, ali i ljepše od piramida u Coloradu. Međutim, zbog loše putne komunikacije ovaj put više ne vodi prema Kalinoviku i mnogi turisti ne odlučuju se da posjete ovaj lokalitet”, pojasnila je Ćurčić.

Jedan od putopisaca koji su pisali o piramidama je Dragutin Deroko koji je jedno vrijeme boravio u Foči, vozio se splavom niz Drinu i posjećivao pješčane piramide. Prema njegovim tvrdnjama, ove piramide su stare najmanje 200 godina.

- Proces erozije traje i danas, tako da one ne nestaju, već i dalje rastu, kaže kustosica Čurčić.

Redovni profesor, uža naučna oblast geologija Sejfudin Vrabac bavio se ovim prirodnim fenomenom i obilazio je ovo područje.

Prema riječima geologa Sjefudina Vrabca koji se bavio ovim prirodnim fenomenom, na području Miljevine, u bazenu koji je poznat po ležištu mrkog uglja, u krovini ulja javljaju se sedimenti koji su zapravo klasični sediment sastavljen od gline i konglomerati.

- Erozijom tih sedimenata, gline su podložne erozionim procesima, stvaraju se fenomeni, tzv. piramide koje su zastupljene u istočnom dijelu miljevinskog bazena, pojasnio je Vrabac. On je dodao da su konglomerati otpornije stijene i one štite taj prostor od intenzivnog procesa erozije, a gline bivaju odnešene.

- Tako se stvaraju oblici koji zaista podsjećaju na piramide, rekao je Vrabac.

Iako nemaju piramidalan oblik, izbrazdani pješčani stubovi uzdižu se iz svojih širokih temelja i sužavaju prema vrhu i na taj način čine izvanrednu geomorfološku rijetkost na ovim prostorima.

(Anadolija/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/kr)