Riječju 'stres' se posljednjih godina stalno razbacujemo. Svi samo govore o njemu pa je stres postao pandemija 21. stoljeća. Iako se naučnici diljem svijeta bave njime, i to na najrazličitije moguće načine, još uvijek je rašireno puno zabluda vezanih uz stres. Vrijeme je da raskrinkamo neke od najčešćih mitova.

Stres je motivator

Mnogi ljudi vjeruju da je malo stresa dobra stvar jer može potaknuti čovjeka na djelovanje i poduzimanje konkretnih akcija. Neki čak misle da je upravo stres zaslužan za njihov uspjeh jer ih je, kako misle, gurao da nešto postignu.

No to je pogrešno razmišljanje. Andrew Bernstein, autor knjige 'The Myth of Stress', pojašnjava da ljude motivira prirodna želja za ostvarivanjem ciljeva, a ne stres. 'Ako ste uspješni i pod stresom, nižete uspjehe unatoč stresu, a ne zbog stresa', istaknuo je Bernstein.

Kapljica alkohola uklanja stres

Jedna ili dvije čaše vina, misle mnogi, pomaže u opuštanju i otklanja stres.

No istraživanje iz 2008. godine pokazuje da alkohol, čak i u manjim količinama, zapravo potiče lučenje hormona stresa – kortizola. Uočeno je i da se alkohol i stres 'međusobno hrane' – čovjek se okreće alkoholu da bi se oslobodio stresa, a onda mu taj isti alkohol počne uzrokovati još više stresa.

Stres se ne može izbjeći

Mnogi ljudi su se toliko naviknuli na stres da je gotovo srastao s njima. To je vjerojatno i razlog zašto mnogi ljudi vjeruju da je stres danas nemoguće izbjeći.

No i to je pogrešno vjerovanje. Ljudi zaista nemaju mogućnost predvidjeti i spriječiti sve stresne situacije, ali svakako mogu kontrolirati svoje reakcije na te situacije. Za takvo ponašanje trebaju vježba i disciplina. Stručnjaci navode da pomažu meditacija i molitva jer jačaju svjesnost, a svjesnost je važna jer omogućuje čovjeku da prepozna stresnu situaciju te da odabere drugačiju reakciju.

Negativni događaji uzrokuju stres

Tačno je da negativni događaji uzrokuju stres. No uzrokuju ga i sretni događaji. Nije tu toliko riječ o samom događaju koliko o emotivnim reakcijama na događaj.

Uzmimo, primjerice, da se dogodi neki sretan događaj. Ako čovjek reagira na njega pretjerano sretno i s velikim ushićenjem (istraživanja pokazuju da većina ljudi tako reagira), aktivira se lučenje hormona stresa, tako da, u pogledu uticaja na organizam, zapravo nema razlike između negativnog i pozitivnog događaja.

Stres i anksioznost su jedna te ista stvar

Mnogi ljudi brkaju stres i anksioznost. Misle da je to jedna te ista stvar, ali zapravo je anksioznost potpuno drugačiji poremećaj. Tačnije, stres nije poremećaj, a anksioznost je mentalni poremećaj koji se može dijagnosticirati.

Ipak, konkretne razlike nisu toliko jasne. Stres nastaje zbog određenog događaja i situacija koji u nama bude nervozu i napetost. Obično se zna tačan uzrok stresa i situacija se smiri s vremenom. Anksioznost je pak dugotrajnija, nema jasan uzrok, nije intenzivna, ali je stalno prisutna.

(Tportal.hr/DEPO/BLIN/aa)