Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija donio je, prvu u historiji, odluku protiv Bosne i Hercegovine za prisilne nestanke počinjene tokom rata.

Odluka je donesena u vezi s pet bh. građana iz općine Vogošća za koje je Komitet utvrdio nekoliko kršenja Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Spomenute osobe nestale su u junu 1992. godine nakon što su bile podvrgnute mučenju i prisilnom radu u nekoliko koncentracionih logora.

Porodice žrtava je pred Komitetom zastupala švicarska organizacija Trial sa sjedištem u Ženevi, osnovana radi borbe protiv nekažnjivosti najtežih ratnih zločina.

Trialova koordinatorica za ljudska prava u BiH Lejla Mamut ovu je odluku na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu nazvala historijskom, potcrtavši da je BiH dobila 180 dana - do 28. septembra da obavijesti Komitet koje je mjere preduzela u provođenju odluke.

- Komitet je naložio BiH da mora nastaviti napore u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba, pred lice pravde izvesti počinioce tih zločina do 2015. godine, ukinuti obavezu porodica nestalih da osobe za kojima tragaju proglase umrlim, te dodijeliti naknadu aplikantima tužbe - istaknula je Mamut.

Podsjetila je da su članovi porodica nestalih iz Vogošće tužbu Komitetu podnijeli 2008. i 2009. godine, te da je nakon više od četiri godine donesena odluka da su u ovom slučaju povrijeđena prava osoba na život, slobodu i sigurnost, kao i pravo na efikasan pravni lijek.

Mamut pojašnjava da se odluka odnosi na institucije BiH koje imaju različite nadležnosti u traganju za nestalim osobama - Institut za nestale osobe BiH, Tužilaštvo BiH i ministarstva koja osiguravaju prava na socijalnu zaštitu.

Predsjednica Udruženja porodica nestalih osoba iz Vogošće Ema Čekić naglašava da porodice već dvadeset i jednu godinu tragaju za najmilijima, te da su ovu odluku primili i s tugom i s radošću.

- Majke koje su izgubile djecu očekuju da će na osnovu ove odluke biti pokrenuti mehanizmi koji nisu aktivni u potrazi za nestalim osobama. Ovo je za nas velika pravda. Očekujemo da država pred lice pravde izvede počinitelje zločina koji do danas čuvaju tajnu o mjestu gdje se nalaze kosti naših najmilijih - naglasila je ona.

Nestale osobe su Fikret Prutina, Huso i Nedžad Zlatarac, Safet Kozica i Salih Čekić koji su bili među 850 zatočenika iz sela Svrake u koje je 4. maja 1992. godine upala Vojska RS-a. Tada je gotovo sve stanovništvo uhapšeno i odvedeno u logor "Kasarna JNA" u Semizovcu.

Nakon nekoliko dana žene i djeca su pušteni, dok su muškarci zadržani i prebačeni u druge logore na tom području.

Oni su među 9.000 osoba čija sudbina i posmrtni ostaci još  ostaju nepoznati u BiH.

BiH je dužna odluku Komiteta za ljudska prava UN-a provesti, ali ona ne uključuje nikakve krivične sankcije.

(FENA/kr)