Politička gledišta o ovom skandalu u SAD su podjeljena, dok se među članovima Kongresa čuju pozivi na momentalnu esktradiciju iz Hong Konga Edvarda Sonoudena, koji se u četvrtak odjavio iz hotela u kojem je odsjeo i otišao u nepoznatom pravcu. 

Međutim, drugi visoki političari sa obje strane dovode u pitanje da li je američka praksa širokog nadgledanja otišla predaleko.  

Dijan Fejnstajn, predsjednica nacionalnog obaveštajnog komiteta, je naredila NSA da je izvijesti o tome na koji način ta obaveštajna agencija ograničava izloženost Amerikanaca na državno nadgledanje. 

Međutim, ona je bila jasna u vezi osude Snoudenovog čina: “To što je uradio je čin izdaje”, rekla je ona. 

Zvaničnici u evropskim zemljama su zatražili momentalan odgovor od svojih američkih kolega i osudili praksu tajnog skupljanja digitalnih informacija o Evropljanima kao neprihvatljivu, nezakonitu i ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava. 

Vivjen Reding, evropska komesarka za zaštitu podataka, je najavila da će tražiti da se razajasni da li su lični digitalni podaci u programu “Prizma” prikupljani na osnovu konkretne sumnje ili se radilo o kolektivnom špijuniranju građana EU. 

NSA je u međuvremenu zatražila od Ministarstva pravde da otvori krivičnu istragu i saopštila da sanira štetu koja je nanijeta curenjem informacija. 

Danijel Elsberg, bivši vojni analitičar koji je 1971. otkrio tajne Vijetnamskog rata u slučaju Pentagon Papers, opisao je Snoudenov uzbunjivački akt kao jedno od najvažnijih curenja podataka u američkoj historiji. 

U međuvremenu raste pritisak na Bijelu kuću da objasni da li je i u kojoj mjeri Kongres nadgledao programe koje je otkrio Snouden. Direktor Nacionalne obaveštajne službe Džejms Klaper rekao je u intervjuu za NBC da je reagovao u “najmanje istinitom maniru” kada je negirao na kongresnom saslušanju prošle godine da NSA sakuplja informacije o milionima Amerikanaca. 

Klaper je takođe potvrdio da je Fejnstajn zatražila izvještaj koji će “poboljšati te procese i limitirati izloženost privatnih komunikacija Amerikanaca” i naveo da će taj dokument biti završen za mjesec dana.

Portparol Bijele kuće je rekao da "ne očekuje da će debata o američkom Programu nadzora baciti sjenku" na evropsku turneju američkog predsednika Baraka Obame sljedeće nedelje, gdje će prisustvovati Samitu Grupe osam i zvanično posetiti Njemačku.

U međuvremenu je javljeno da će za vrijeme trans-atlantskog ministarskog sastanka u Dablinu, koji počinje u četvrtak, zvaničnici EU zatražiti od SAD razjašnjenje o internet špijuniranju koje sprovodi američka vlada. Njemačka kancelarka Angela Merkel će o tome razgovarati i sa Barakom Obamom, prilikom njegove posjete Berlinu sljedeće sedmice, saopšteno je.

Evropska komisija je saopštila u ponedjeljak da je zabrinuta zbog posljedica takvih programa po privatnost građana Evropske unije. Komisija je navela da je komesar pravde EU Vivijen Reding, o globalnom problemu koji se tiču privatnih podataka već razgovarala u aprilu sa svojim američkim kolegama.

Već duže vreme, EU i SAD razgovaraju o zaštiti podataka, u okviru pregovora o pravnoj i policijskoj saradnji. Bilo koje pitanje koje se tiče nacionalne bezbjednosti ostaje u domenu svake članice EU pojedinačno, dok se o zaštiti podataka pregovara na nivou bloka zemalja. 

Britanski ministar vanjskih poslova poslova Vilijam Hejg je rekao pred parlamentom da se britanska služba za prisluškivanje GCHQ "uvijek drži britanskih zakona kad obrađuje takve podatke".

"Ta je optužba neutemeljena", rekao je. "Svi podaci koje smo dobili od SAD-a, a koji se tiču britanskih državljana, podložni su britanskim zakonima i zaštiti", rekao je Hejg koji nije htio ni da potvrdi ni da opovrgne nikakve pojedinosti o američko-britanskome djeljenju obaveštajnih podataka jer bi to, rekao je, pomoglo britanskim neprijateljima.

U vrijeme dok se američka vlada bori sa posljedicama skandala, internet giganti kao što su Google, Apple, Facebook, Microsoft, Skype i dalje energično poriču da je Obamina administacija dobila zadnja vrata za pristupanje internet informacijama korisnika. Oni se optužuju da su u okviru programa “Prizma” dali obavještajnim agencijama NSA i FBI pun pristup svim mejlovima, web čatovima i drugim komunikacijama direktno sa njihovih servera. 

Podaci su korišteni kako bi se ušlo u trag stranim državljanima osumnjičenim za terorizam ili špijuniranje, tvrdi američka vlada. NSA je takođe sakupljala telefonske snimke američkih korisnika, ali je saopštila da nije snimala sadržaj njihovih poziva. 

Iz Klaperove kancelarije je saopšteno da su informacije sakupljene u okviru “Prizme” prikupljani po zakonu Foreign Intelligence Surveillance Act Court (Fisa). 

Program, koji je je autorizovan izmjenama američkog zakona o nadgledanju, usvojen je za vrijeme predsjednika Georgea Busha i obnovljen prošle godine pod Obamom. Bijela kuća je u ponedjeljak saopštila da će razmotriti kongresne pozive za revizijom Patriot akta nakon otkrića afere. 

Zakon koji je usvojen nakon napada od 11. septembra je naveden kao razlog zbog čeka je NSA prikupljala na milijarde telefonskih poziva običnih građana u sklopu borbe protiv terorizma.

(E-novine.com/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/kr)