Pustinje će zbog globalnog zagrijevanja biti sve toplije i toplije, ali i sve zelenije, otkrili su naučnici. Naime, proučavajući satelitske snimke između 1982. i 2010. godine i kombinujući ih s podacima o koncentraciji ugljen-dioksida u vazduhu, došli su do zaključka da - što je više ovog gasa, to je bujnija vegetacija u najsušnijim područjima svijeta, prenosi Kurir.
Prava poplava vegetacije desila se prije svega u pustinjama u Africi, na Bliskom istoku i u Australiji. Naučnici objašnjavaju ovaj fenomen činjenicom da biljke koriste ugalj-dioksid kao gorivo, te im visoke koncentracije ovog gasa i te kako pogoduju.
Koncentracija ugalj-dioksida u atmosferi, pokazala su istraživanja Naučne i industrijske istraživačke organizacije Komonvelta (CSIRO), porasla je 14 odsto u proteklih 30 godina, dok je pokrivenost pustinja zelenilom u istom periodu porasla za 11 posto.
- Sateliti su veoma dobar instrument kad je riječ o registrovanju promjena pokrivenosti vegetacijom. Objašnjenje za ovo je iznenađujuće jednostavno. Fotosinteza je proces kojim se ugalj-dioksid miješa s vodom, pomoću energije dobijene od Sunca, i onda biljke rastu. Kad se poveća koncentracija jedne promjenljive u ovoj jednačini, a govorim o ugalj-dioksidu, rezultat je očekivan - kaže Rendal Donehju iz CSIRO.
Prije dvije nedjelje koncentracija ugalj-dioksida u atmosferi prvi put u istoriji prešla je granicu od 40 djelića po milionu, što će, upozoravaju naučnici, dovesti do drastičnih i brzih klimatskih promjena, koje će promijeniti način života za sva živa bića na planeti.
Temperatura porasla za šest stepeni
Koncentracija ugalj-dioksida povećana je zbog haotične i nekontrolisane industrijalizacije planete i nepostojanja svijesti o posljedicama ovog procesa. Temperatura Zemlje u proteklih 100 godina povećala se za šest stepeni. Uprkos porastu vegetacije u pustinjama, što je nuspojava globalnog zagrijevanja, negativne posljedice globalnog zagrijevanja i efekta staklene bašte daleko su veće od bilo čega što bi se moglo nazvati pozitivnim. Uskoro će, upozoravaju uglas naučnici, neki dijelovi Zemlje na kojima danas žive ljudi postati potpuno negostoljubivi za sve vrste životinja i biljaka.
(Kurir/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook