Martin Raguž, potpredsjednik HDZ-a 1990 i dugogodišnji parlamentarac, sada delegat u Domu naroda parlamenta BiH, najavljuje svoj pohod na čelo stranke i promjenu političkog diskursa i komunikacije u političkom životu BiH

U intervjuu za "Nezavisne" Raguž kaže da je spreman na ovaj iskorak, međutim ne želi odgovarati "na spekulacije da su ove promjene uvod u objedinjavanje dva HDZ-a".

- Želim ovom prilikom javno reći da ću, ukoliko budem izabran, poštovati sporazume koji su postignuti između dvije stranke, o svim ostalim pitanjima ćemo raspravljati nakon sjednice Sabora, kaže Raguž.

I zvanično ste istakli kandidaturu za predsjednika HDZ 1990 nakon što je Božo Ljubić najavio svoje povlačenje. Vjerujute li u dovoljnu podršku Vaših kolega za preuzimanje stranke?

Svoju kandidaturu sam i službeno obznanio i ona nije u izravnoj vezi s povlačenjem doktora Ljubića, to je njegova osobna odluka. Mogu reći da apsolutno vjerujem u podršku koju već sada imam iz svih dijelova BiH i svih struktura organizacije. Očekujem da će izborna sjednica Sabora početkom sedmog mjeseca dodatno učvrstiti političku poziciju HDZ 1990 i vratiti je i kroz moje vođstvo u središte političkih zbivanja u BiH.

Ko su Vam glavni protukandidati?

Rok za kandidature je do kraja ove sedmice i vidjećemo da li će se još neko prijaviti.

Imaju li najnovija dešavanja u HDZ 1990 bilo kakve veze s američkim pritiskom, odnosno označavanjem lidera dva HDZ-a kao glavnih kočničara provođenja presude "Sejdić i Finci", što je, pak, glavni preduslov za nastavak evropskog puta BiH?

To nema aposlutno nikakve izravne veze s tim. Ja sam puno prije tih ocjena najavio kandidaturu. Dakle, mi smo autohtona stranka, nastali smo samostalno u vrijeme kada mnogi nisu vjerovali u to, i ovaj proces koji se vodi u HDZ 1990 je autentičan. Znači, stranka će iznutra odrediti ko će biti njen predsjednik i to niko izvana neće nametati, niti će to određivati pojedinac, kako to određuju u nekim drugim strankama. Naravno, američka pozicija je puno kompleksnija i oni su označili širu odgovornost, ne samo dva HDZ-a. I to treba gledati u tom kontekstu. Naravno da svaka stranka koja pretendira da bude dio odgovornosti za rješavanje ne samo odluke "Sejdić i Finci", nego i "mape puta", dobijanje statusa kandidata, ali i pokretanja ekonomije, jer je ovdje sve u kolapsu, treba da respektira američku poziciju.

Da li je ovo zapravo početak ponovnog ujedinjavanja dva HDZ-a? U kontekstu toga pojavila se informacija da ste nedavno imali susret nasamo sa Draganom Čovićem, liderom HDZ BiH, u uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevande?

Sada mogu govoriti samo u kontekstu izbornog zasjedanja Sabora HDZ 1990 i sve svoje izborne aktivnosti usmjerio sam ka tome da naša stranka izađe jača i snažnija, jer je to u ovom trenutku interes ne samo HDZ 1990, nego i ukupne hrvatske političke pozicije, ali i BiH u cjelini. Znači, to je moja ambicija, a sve drugo su apsolutno spekulacije. Želim ovom prilikom javno reći da ću, ukoliko budem izabran, poštovati sporazume koji su postignuti između dvije stranke, a tiču se ustavnih pitanja, izbornog zakonodavstva i zajedničkog nastupa u smislu poštivanja legitimne izborne volje hrvatskog naroda. O svim ostalim pitanjima ćemo raspravljati nakon sjednice Sabora.

Najavili ste promjenu kursa stranačke politike i komunikacije sa drugim političkim faktorima. Šta će to značiti u praksi, odnosno prenesno na političku scenu?

Mislim da je zaista golim okom vidljivo da je ovaj način političkog komuniciranja, koji je dominantan u BiH, nastavak sukobljavanja, destrukcije i daljih podjela. Svako treba poći od sebe, ja mislim da sam pobijedio sam sebe i doživio unutarnju katarzu, spreman sam poći od sebe u preispitivanju i pružanju ruke za jedan novi dijalog, jedan novi konsenzualni pristup koji je nužan u državama poput BiH. A da bismo to mogli uraditi, da bih imao kredibilitet, moram poći od sebe i svoje stranke. Uvjeren sam da će HDZ 1990 imati taj kapacitet, a da ću ja dati snažan pečat takvom pristupu. Pozivam i druge na dijalog, na uvažavanje, naravno na harmoniziranje, ne na konfrontaciju, ali i vođenje brige u općem i zajedničkom. Ta formula nedostaje ovdje i ja ću je pokušati unijeti u politički život.

Da li je to i dio odgovora na pitanje kako dalje, s obzirom na to da je BiH nedvojbeno u dubokoj, možda i najvećoj političkoj i društvenoj krizi od Dejtona naovamo?

Mislim da je vaše pitanje apsolutno krucijalno. Ja ne mislim da je moguće napraviti bilo kakvu vrstu iskoraka bez hrabrosti i odlučnosti da se promijeni negativna paradigma stalnog sukobljavanja. Vi vidite da mi ne možemo dobiti nijednu investiciju izvana, podaci su katastrofalni, nema razvoja, ne možemo se u beskonačnost zaduživati kod MMF-a da isplaćujemo plaće, mirovine i ostalo. Moramo iskoračiti prema NATO-u i najprije dobiti tu potvrdu sigurnosti, a onda pridobiti investitore i stvarati nove vrijednosti. Moramo zadržati mlade i uložiti u obrazovanje. I moramo, sada kad su svi oko nas prihvatili evropsku priču i agendu, kada Evropa dolazi na naše granice, iskoristiti taj povijesni momenat za promjenu stanja. Ne želim iznositi nikave iluzije i davati isprazna obećanja, ali čvrsto vjerujem da ova zemlja ima pravo na evropsku budućnost.

(Nezavisne.com/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/kr)