Dr. Jason Richwine bio je glavni politički analitičar Fondacije Heritage. Ostavku je dao 9. maja nakon što je Washington Post objavio priču o njegovom doktoratu iz 2009. U tom doktoratu Richwine, naime, tvrdi da nove generacije useljenika u SAD imaju niže vrste različitih tipova inteligencija od bijelaca rođenih u Americi.

Normalno, mediji su ga sažvakali, osuda javnosti bila je žestoka. Ali Richwine ima i svoju mrežu podrške, čiji članovi tvrde da on nije ni rasist niti ima motiva manipulirati američku useljeničku politiku, već je riječ o vjerodostojnom statističaru i znanstveniku s nizom respektabilnih radova iza sebe.

Reakciju na njegove zaključke da postoji istinski kognitivni jaz između Latinoamerikanaca i Amerikanaca, Richwineovi branitelji tumače kao “vječni refleks medijske i političke elite da cenzurira otkriža koja joj nisu po volji” ili nisu politički korektna.

Skandal je pogodio i Fondaciju Heritage, veliki neoliberalni think tank “s misijom formuliranja i promoviranja konzervativnih javnih politika temeljenih na slobodnom poduzetništvu, ograničenoj vladi, osobnim slobodama, tradicionalnim američkim vrijednostima i snažnoj nacionalnoj obrani”.

Podijelio Ameriku

Nisu ni pokušali zaštititi Richwinea. Sam se suočio s posljedicama svojih interesa i uvjerenja: optužbama za prizivanje i promoviranje rasizma i eugenike, ksenofobiju pa i za fašizam. Branio se da je jedna jedina rečenica iz njegova rada istrgnuta iz konteksta.

Ona glasi: “Niko ne zna hoće li Hispanoamerikanci ikada dostiži bjelački koeficijent inteligencije, ali teško je osporiti predviđanja da će djeca i unuci novih hispanoameričkih useljenika imati niski koeficijent inteligencije.”

No ta je rečenica dio zaključka istraživanja koje je započeo i kao doktorat objavio upravo pod naslovom “Koeficijent inteligencije i useljeništvo”. Richwine tvrdi da su razlike u koeficijentu inteligencije između različitih etničkih skupina neosporne i da to nije kontroverzno sa znanstvenog stajališta.

Njegovi branitelji kažu da je istraživanje metodološki besprijekorno, ima empirijsku vrijednost te idu toliko daleko da tvrde da je “etički opravdano” jer da Richwine “tvrdnje o razlikama u IQ-ima koji odolijevaju generacijama ne temelji na pretpostavkama o genetskom prenošenju, već na podacima iz promatranja prošlih useljeničkih valova.”

Prema Richwineu, povijest, sociologija i statistika samo potvrđuju genetiku.

Desnica ga brani

Iako mnogi ne ulaze u komentiranje detalja njegova doktorata, desničarski portali, tiražne desničarske novine, nekoliko crkvi i ultrakonzervativni radiokomentatori stali su braniti Richwinea od “korumpirane američke znanstvene i političke zajednice”, od “terora političke korektnosti iza kojega se skriva teror jednoumlja”, od “Obaminih socijalista”, useljeničke politke koja je uništila američku ekonomiju i američke zajednice i slično.

Robert VerBruggen u National Review predložio je da se cijela stvar prepusti znanosti: “Ljevičarsko etiketiranje Richwineovih argumenata kao rasističkih posebno je opasno”, piše VerBruggen. “U modernoj Americi aksiom je da je rasizam pogrešan u svakom pogledu i to je dobro. Zbog toga je pogrešno hipoteze, koje se uostalom mogu i falsificirati, izjednačavati s rasnom mržnjom. Šta ćemo ako se utvrdi da je Richwine bio u pravu?”

Dakle, ako se od znanstvenika traži da i dalje tragaju za istinom i činjenicama, kako će oni to činiti ako strahuju da že biti kažnjeni zbog otkrića koja su nekome neugodna?

Nasljedna nejednakost

No rasizam se i temelji na pretpostavci o inferiornosti jedne rase u odnosu na drugu, a Richwineov doktorat je dodatno jeziv jer tvrdi da je rasna nejednakost nasljedna.

Pa kad se to još stavi u kontekst američke brutalne povijesti i još bolnih pitanja nikad izborene potpune ravnopravnosti crnaca i Latinoamerikanaca u SAD-u, pa u kontekst apartheida, kolonijalističkih zločina, užasa fašizma, genocida s kraja 20. stoljeća... Richwine se ne treba čuditi što je njegov slučaj pokazao potencijal atomske bombe.

Njegov rad može zanimati samo rasiste, nema razloga zašto bi ijedan sociolog ili politolog ili antropolog htio otvoriti istraživanje o mogućim vezama genetike i koeficijenta inteligencije useljenika u SAD, tako da se nema što “prepustiti znanosti da kaže svoje”.

Economist je citirao politologa s Tuftsa Daniela Dreznera koji je pregledao rad i kaže da su “termini jako loše definirani, pun je pomožnih pretpostavki, a citirana literatura je drugorazredna". Zato ne čudi da je Richwineova disertacija nestala u magli onoga trenutka kad je potvrđena.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)