Razgovarali: Dario Novalić i Saša Rukavina/ Magazin Start
Predsjedništvo SDA dan prije našeg razgovora zatražilo je da Parlament BiH napravi komisiju koja bi istražila posljednje napade Fahrudina Radončića na Bakira Izetbegovića. Šta želite postići time?
U svakoj demokratskoj državi, ako ministar sigurnosti optuži predsjednika države da je učestvovao na ovaj ili onaj način u ubistvima Nedžada Ugljena, Ramiza Delalića, Joze Leutara i tako dalje, to u najmanju ruku zahtijeva raspravu u okviru Parlamenta ili da se, ako za to postoje dokazi, pokrene postupak i mi jednostavno nismo mogli ostati nijemi na takve optužbe. Gospodin Izetbegović isto smatra da to treba riješiti i on je spreman da pred istražnim povjerenstvom odgovara na sva pitanja.
Procedure treba voditi u okviru Parlamenta i institucija koje rade na procesuiranju odgovornih za zločine. Jer, velika je optužba kad jedan ministar sigurnosti kaže za člana državnog Predsjedništva da je učestvovao u tome i ministar ili mora imati dokaze za to ili ne može više biti ministar sigurnosti. |
Nemam ja vremena za kontrolu
Kako tumačite vrlo brzo SBB-ovo prihvatanje tog zahtjeva SDA?
Mislim da je najbolje da sada ne komentarišemo to, nego da se procedura pokrene. To bi trebalo posmatrati pravnički, procedure treba voditi u okviru Parlamenta i institucija koje rade na procesuiranju odgovornih za zločine. Jer, velika je optužba kad jedan ministar sigurnosti kaže za člana državnog Predsjedništva da je učestvovao u tome i ministar ili mora imati dokaze za to ili ne može više biti ministar sigurnosti.
Izetbegović je dugo meta Avaza. Je li SDA analizirala ovu novu seriju napada na njega? Šta je u pozadini ovaj put?
To sa manjim ili većim intenzitetom traje, otprilike, od općih izbora, od pobjede Izetbegovića za člana Predsjedništva BiH. Politički razlozi za to su sigurno postoje. A da li ima i nekih drugih razloga, može se samo nagađati.
Plašite li se kao stranka eventualne istrage protiv Izetbegovića, upravo zbog toga što ste rekli da napade na njega osjeća i SDA?
Mi se ne plašimo. Gospodin Izetbegović je insistirao i lično na tome da se ide u tom pravcu da se formira povjerenstvo, da se to pitanje raspravi i da se vidi ko je kriv, a ko nije.
Kada će jednom SDA konačno objaviti koliko i kad su ona i država BiH uložile novca u pokretanje i razvoj Avaza?
U to vrijeme ja nisam bio predsjednik SDA i nisam bio u njenom rukovodstvu, tako da imam samo posredne informacije, nemam direktnih saznanja, nemam nekih pismenih dokaza koji bi to potvrdili. O tome bi mogli više govoriti oni koji su u to vrijeme uz predsjednika Aliju Izetbegovića radili na tome.
Očito je da gospodin Komšić traži medijsku podršku i možda partnera u budućem političkom radu. |
Kad se gleda sa strane, kao da Fahrudin Radončić iz dana u dan, iz godine u godinu provocira Bakira Izetbegovića da konačno kaže koja je cifra u pitanju, a Bakir Izetbegović uporno šuti. Da li je moguće da se još uvijek sabiraju ta sredstva, kao što nam je jednom prilikom on to rekao?
Ja imam neke informacije, ali to su informacije koje teško ja mogu potvrditi i zato o tome nisam kompetentan da govorim.
Kako tumačite stav Željka Komšića o Radončićevom SBB-u, po kojem oni maltene jedini ostadoše čisti na našoj političkoj sceni?
Nas je sve to izenadilo. Očito je da gospodin Komšić traži medijsku podršku i možda partnera u budućem političkom radu.
Komšić je u tom TV nastupu rekao i da je u korijenu krize vlasti u FBiH i BiH sukob oko javnih preduzeća, kontrole javnog novca, spomenuo je tu konkretno Fabriku duhana Sarajevo i u taj kontekst stavio SDP i SDA... On nije prvi koji to kaže, ali koliko je uopšte ta priča tačna?
Konkretno FDS je dioničarsko društvo u kojem Federacija ima suvlasništvo od 39 posto i osim federalne Vlade, tu imamo i male dioničare, tako da FDS niko ne može u potpunosti kontrolisati, pa ni Vlada. Daleko se lakše mogu kontrolisati javna preduzeća u kojima je Federacija 90 posto vlasnik, kao što su Elektroprivreda, Telekom... ako se to može nazvati kontrolom. Ja nikad nisam težio za tom nekom vrstom kontrole, niti imam vremena da se bavim tim pitanjima, obzirom na složenost političke situacije. Na žalost, čini mi se da SDP gro svojih aktivnosti temelji upravo na dva javna preduzeća, Elektroprivredi i Autocestama, uglavnom raspolažući i trošeći ranije akumulirana sredstva. Kad govorimo o Autocestama, oni pokušavaju kroz reklame kupiti podršku i naklonost medija, a iza toga stoje velike nezakonitosti. Oni zaključuju ugovore od stotinu, 200 miliona eura, a da nema odluke Nadzornog odbora, koje po zakonu mora da bude, i bez finansijskog pokrića...
Ne radi ni Vijeće ministara
A Budimir pade zbog 140 maraka?
To je ona priča iz 2010. o Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj gdje SDP maltene nije briga za državu i ono što radi za nju, kao što su sporazumi sa Dodikom. To je evidentno nazadak i šteta. A kada je u pitanju Federacija, tu je proizveo krizu. Akcenat njihovih aktivnosti su ova dva preduzeća i to u potrošnji onoga što je ranije akumulirano. Sredstva za sve ovo što je izgrađeno su osigurana u vrijeme dok je direktor Direkcije autocesta bio Erdal Trhulj, sadašnji ministar energetike, industrije i rudarstva. Oni sada zaključuju ugovore suprotno zakonu. Da bi se bilo kakav ugovor zaključio, moraju postojati odluka Nadzornog odbora i potpuno finansijsko pokriće. Oni nemaju pokrića, a zaključuju ugovore.
Po sastavu kakav je bio na osnivačkoj skupštini, proizlazi da je domet Demokratske fronte relativno kratak. Međutim, mi smo otvoreni za suradnju i sa tom strankom, ali vidjećemo dalje kako će se stvari razvijati. |
Dobro, ali Autoceste nemaju ni Nadzorni odbor? I to imenovanje stoji u Vladi FBiH?
Nemaju ne samo Nadzorni odbor u Autocestama, nemaju ni u Cestama Federacije, ni u niz drugih predueća. Premijer Nikšić blokira rad federalne Vlade, već šest sedam mjeseci ne zakazuje redovne sjednice.
Doći ćemo do Federacije. Možemo li se na trenutak vratiti Komšiću? Pretpostavljamo da je SDA kao ozbiljna stranka, s obzirom na njegovih 340 hiljada glasova iz 2010., analizirala moguće domete Demokratske fronte. Kakve su Vaše procjene njegove budućnosti na političkoj sceni?
Treba malo više vremena da se sagleda njegov rad i djelovanje. Po sastavu kakav je bio na osnivačkoj skupštini, proizlazi da je domet te stranke relativno kratak. Međutim, mi smo otvoreni za suradnju i sa tom strankom, ali vidjećemo dalje kako će se stvari razvijati, kakve će on zauzimati stavove o određenim pitanjima. U dosadašnjem radu mi smo imali iste stavove po brojnim pitanjima, u Domu naroda federalnog Parlamenta njihovi delegati glasali su kao i delegati SDA o svim važnijim pitanjima, tako da ostajemo otvoreni za suradnju s gospodinom Komšićem, odnosno njegovom strankom.
Komšić, Izetbegović i Radmanović, odnosno Predsjedništvo BiH su, po SDA, jedina institucija koji danas radi svoj posao kako treba. Zašto?
U prvom redu, Predsjedništvo nema onih uobičajenih sukoba koji se mogu pratiti...
Susret u Beogradu, trilateralni susret u Turskoj, na određeni način okretanje Beograda i Srbije prema Sarajevu, sigurno je dobro ne samo za ukupne odnose u regionu, nego i u BiH. To je i izvjesni signal političarima u Republici Srpskoj da se više okrenu BiH, a manje Beogradu. |
Je li oni baš rade ili svi drugi ne rade?
Najveća zasluga tog Predsjedništva je na relaksiranju odnosa u regionu. Susret u Beogradu, trilateralni susret u Turskoj, na određeni način okretanje Beograda i Srbije prema Sarajevu, sigurno je dobro ne samo za ukupne odnose u regionu, nego i u BiH. To je i izvjesni signal političarima u Republici Srpskoj da se više okrenu BiH, a manje Beogradu. Mislim da je to pozitivna stvar i treba to njegovati i dalje ići u tom pravcu.
Ali, s druge strane postoje i njihove unutrašnje obaveze, posebno oko Oružanih snaga, vojne imovine..., koje stoje ili čak nazaduju.
Očito je da neki članovi Predsjedništva BiH nemaju politički kapacitet da rješavaju ta pitanja. Gospodin Izetbegović ima smjernice i može ga rješavati u kontekstu regula koje smo postavili kad je u pitanju vojna imovina. Međutim, čini se da druga dva člana Predsjedništva baš nemaju puni kapacitet da to urade i slažem se da tu imamo zastoj na putu prema članstvu u NATO-u, a to je u ustavnom smislu nadležnost, pa i odgovornost Predsjedništva. Na žalost, to pitanje uknjiženja vojne imovine dugo stoji, ali nakon presude Ustavnog suda BiH mislim da je stvar potpuno jasna i da bi pravobranilac BiH trebalo da pokrene proceduru uknjižbe vlasništva tih nekretnina, s tim da prethodno visoki predstavnik mora staviti van snage svoju odluku kojom je zamrznuo uknjižbe vlasništva nad državnom imovinom na temelju presuda Suda BiH koje su prethodno donesene.
Kako natjerati ostale članove izvršnih vlasti da počnu raditi? I da li je nerad veći u BiH čije institucije također slabo rade, ali se o tome ne govori ili u FBiH koja je na tapetu zbog blokada?
JMBG je obavezni element svih ovih dokumenata, sutra će se krenuti dalje, tako da je, po meni, ovo samo prva faza koja može već sada ugroziti vjerodostojnost dokumenata i može biti podloga za razne kriminalne pojave čiji smo svjedoci ranije bili - igara sa matičnim brojevima, duplim ličnim kartama... Mnogi to nisu prepoznali, čak imam osjećaj da je moja inicijativa i kod onih dobronamjernih pogrešno shvaćena jer zbog blokade izdavanja JMBG djeca ne mogu dobiti liječenje. |
Vijeće ministara BiH maltene uopće ne radi, a ono što radi su uglavnom tekuća pitanja. Kad je u pitanju ispunjavanje uvjeta za aplikaciju za kandidatski status u EU, nisu ništa uradili. Ta nova parlamentarna većina nema sposobnost dogovora, a na žalost i ono što se dogovore i što uđe u proceduru, predstavlja nazadak i ide na štetu BiH. Vijeće ministara je donijelo nezakonite odluke u vezi sa provođenjem popisa stanovništva jer je to po zakonu nadležnost Agencije za statistiku. Uz to, te su odluke direktno usmjerene na štetu države BiH. Vidjeli ste i Zakon o sukobu interesa, bojim se da ćemo imati velikih problema i sa Zakonom o državnoj službi jer oni žele da politiziraju državnu službu, da pomoćnike i neke druge rukovodioce postavlja politika, a ne Agencija za državnu službu, odnosno struka i kompetentnost. Zato ni Parlament maltene ne radi. Parlament uglavnom radi na poticaj Vijeća ministara, na njihove prijedloge zakona, ali se tu malo govori o neradu, dok je sva pažnja skoncentrirana na Federaciju BiH, a ne na nerad institucija BiH. To što institucije BiH ne rade je, s jedne strane, posljedica blokada ljudi iz RS koji žele dokazati kako je BiH neodrživa, a s druge strane je pasivan odnos SDP i SBB u odnosu na rješavanje problema.
Raspakivanje neraspakivog
Vi ste pravnik. Koliko je BiH danas pravna država? Tri trenutno velika problema, slučaj Sejdić-Finci, državna imovina i JMBG su izazvana presudama koje se ne provode? Šta je sporno kod izvršavanja presuda?
Pokušava se kroz povođenje presuda od, uzmimo, Sejdić-Finici, pa do Mostara, riješiti i neka druga pitanja koja presude nisu tretirale. Pitanje jedinstvenog matičnog broja je sastavni dio Zakona koji rješava pitanje naziva općina i Ustavni sud je uvažio zahtjev gospodina Milorada Živkovića kad su u pitanju promjene naziva općina, a nije tretirao pitanje JMBG. Međutim, poslanici i članovi Vijeća ministara iz RS pokušavaju i to pitanje da ubace i ne žele provesti presudu. Zbog tog pokušaja da se, osim onoga što je Sud riješio u provedbi presude tretiraju i neka druga pitanja, mi imamo taj zastoj i neustavno djelovanje vlasti entiteta RS.
Zašto se najobičnije sudske presude kod nas politiziraju? Pogledajte Sejdić-Finci, tamo ne kažu izaberite ih, nego dajte im pravo da se kandiduju...
Osnovni problem je što se pokušava kroz provođenje te presude riješiti hrvatsko pitanje, što komplikuje problem...
Gospodine Tihiću, kod te presude pokušava se riješiti hrvatsko pitanje, kod matičnog broja se pokušava zaokružiti entitetske teritorije, kod državne imovine cilj je ostaviti BiH bez ičega... Sve su to politizacije koje nemaju veze s presudama. Zašto se uopšte dozvoljava da se uđe u politizacije? Gdje se izgubila suština presude, recimo, Sejdić-Finci? Zašto nešto što je čista i jasna sudska presuda prebacujemo na magloviti politički teren?
To se čini preko ustavnih mehanizama koji postoje u Dejtonskom sporazumu. Poslanici iz RS imaju mehanizme da blokiraju provođenje presuda. Kada je u pitanju Sejdić-Finci, mislim da tu hrvatska strana pokušava uključiti pitanje ravnopravnosti Hrvata, što je kompleksan zahvat i nikada ne možemo ustavno rješavati pitanje ravnopravnosti samo jednog naroda, a da ne tretiramo pitanja drugih naroda. Ne može u Ustavu pisati hrvatski narod, jer Ustav govori o konstitutivnim narodima i ostalima i to je osnovni problem zbog kojeg mi tu presudu nismo proveli. A ona se jednostavno može provesti tako što bi se upisalo da FBiH bira dva člana Predsjedništva, a RS jednog i preciziralo da iz jednog od naroda ne mogu biti izabrana dva kandidata...
Šta tačno znači Vaša konstatacija da se komplikovanjem sa matičnim brojem pokušava narušiti povjerenje u Bosnu i Hercegovinu?
Time se pokušava narušiti povjerenje u lična dokumenta BiH. Vi znate koliko smo mi vremena potrošili na jedinstven pasoš, jedinstvenu ličnu kartu, saobraćajnu dozvolu, vozačku dozvolu, na taj CIPS sistem, koliko je tu i međunarodna zajednica utrošila snage i sredstava u uspostavi nekih rješenja i sva naša dokumenta su prihvatljiva u cijelom svijetu zbog povjerenja koje je stečeno u taj sistem. Sada se taj sistem pokušava raspakovati i veoma bitna nadležnost, JMBG, prenijeti na entitete, a po novim informacijama, sada to žele raditi i kantoni. JMBG je obavezni element svih ovih dokumenata, sutra će se krenuti dalje, tako da je, po meni, ovo samo prva faza koja može već sada ugroziti vjerodostojnost dokumenata i može biti podloga za razne kriminalne pojave čiji smo svjedoci ranije bili - igara sa matičnim brojevima, duplim ličnim kartama... Mnogi to nisu prepoznali, čak imam osjećaj da je moja inicijativa i kod onih dobronamjernih pogrešno shvaćena jer zbog blokade izdavanja JMBG djeca ne mogu dobiti liječenje. Odgovornost je, prvenstveno, na Vijeću ministara koje taj problem treba da riješi, ali ga oni ne rješavaju, pa ingerencije preuzimaju niže razine vlasti i raspakuju paket kojeg je teško bilo napraviti.
Četvorka u FBiH praktično više ne postoji. Imate li Vi zvaničnih informacija o raskidanju tog sporazuma, s obzirom da ciljevi koje su sami sebi postavili nisu ispunjeni?
Mi imamo sad saradnju sa SBB-om na razinama općina i kantona, jer tamo su odnosi među ljudima nešto drugačiji nego što je slučaj sa rukovodstvima. Na nivou države i Federacije, mislim da to za sada nije realno. |
Pa, nemam nikakvih zvaničnih, ali imam infomacije iz razgovora sa pojedincima iz četvorke, razgovarao sam sa gospodinom Čovićem... Ni oni maltene više ne vjeruju u tu četvorku i nisu toliko zainteresovani čak ni za ulazak u vlast, bar tako je meni rečeno, jer se približava 2014. godina i nisu spremni preuzeti odgovornost za stanje. A i nova Radončićeva izjava ide u tom pravcu.
Premijer mora raditi
Postoji li i teoretska mogućnost da SDA i SBB koaliraju na bilo kom nivou vlasti do izbora 2014.?
Mi imamo sad saradnju sa SBB-om na razinama općina i kantona, jer tamo su odnosi među ljudima nešto drugačiji nego što je slučaj sa rukovodstvima. Na nivou države i Federacije, mislim da to za sada nije realno.
Ako ne bude četvorke i ako vas SDP ne uspije izbaciti iz vlasti pa ispuni svoje najave da će se povući u opoziciju, koliko je SDA spremna da žrtvuje svoj stranački interes za neku recimo federalnu saradnju sa SBB-om?
Prvo, SDA ne blokira ništa...
Govorimo isključivo o tome da je SDP išetao iz Platforme, nije uspio završiti posao sa dva HDZ-a i SBB-om i da im sad preostaje samo ono što ponavljaju svi, od Lagumdžije do onog Popovića u Banjaluci, da išetaju i iz vlasti. U tom trenutku mi više nemamo ništa. Koliko je u toj situaciji SDA spremna da žrtvuje principe i sarađuje sa SBB-om?
Ne vjerujem da će SDP napustiti vlast jer oni su sve učinili da je preuzmu i da koriste njene pogodnosti. Ubacili su nekoliko hiljada poslušnika na razne pozicije od javnih preduzeća, do institucija, tako da uopće nije vjerovatno da će izaći iz vlasti. Ali, bitno je da se radi dok ne dođe do promjena. |
Ja ne vjerujem da će SDP napustiti vlast jer oni su sve učinili da je preuzmu i da koriste njene pogodnosti. Ubacili su nekoliko hiljada poslušnika na razne pozicije od javnih preduzeća, do institucija, tako da uopće nije vjerovatno da će izaći iz vlasti. Ali, bitno je da se radi dok ne dođe do promjena, da SDP prestane blokirati rad Vlade. Kada uspiju u regularnoj zakonskoj i ustavnoj proceduri smijeniti ministre iz SDA, neka onda prave neke druge koalicije. Ali, neće oni napustiti vlast, to je samo prazna priča.
Ali, kako natjerati tu Vladu FBiH da radi?
Treba premijera natjerati da radi. Naši ministri su spremni da rade. Kandidovali su, eto, oko 400 pitanja za dnevni red...
Može li i jedna institucija natjerati Vladu da radi? Kad kažete treba da radi to zvuči kao njihovo treba Budimir da podnese ostavku, odnosno svodi se na moral i dobru volju.
Gospodin Budimir je u pritvoru i on iz tog razloga ne može raditi. Premijer Nikšić nije u pritvoru, on je slobodan, on može, ali ne želi da radi, a optužuje SDA za blokadu. On ne zakazuje redovne sjednice već šest, sedam mjeseci. Nemamo nadzornih odbora, troše se stotine miliona eura nezakonito, neko će to nekad ispitivati u Autocestama, pa Cestama Federacije, a premijer ne želi da stavi na dnevni red imenovanje Nadzornog odbora.
Koliko je situacija u Federaciji dokaz da je naš sistem postavljen tako da sam sebe blokira i održava te blokade, a koliko je riječ o inatima, svejedno da li se radi političkim ili ličnim sujetama?
U cijeli naš sistem, i federalni i državni, su ugrađeni instrumenti blokade. I svako može da blokira. Manjina može da blokira većinu, mi možemo u Zastupničkom domu imati pet šestina glasova, a da zakon ne prođe zato što nisu zadovoljene entitetske ili etničke većine. Kad je to rađeno u Vašingtonu i Daytonu, smatralo se privremenim rješenjima. I početak i kraj svih problema u BiH jeste ustavni sistem. Jedini instrument deblokade jeste OHR. Ne postoji drugi instrument.
Sve u svemu, ne piše nam se baš dobro?
Ovo sa Živkom Budimirom nisu dobro procijenili, kao i sve drugo. Oni razmišljaju samo o prvom potezu, a ne znaju drugi i treći, peti i šesti, kako će doći do cilja, koji su svi mogući bočni udari da se to zaustavi. |
Pa, inače, vidite, ta nova parlamentarna većina na čelu sa SDP-om pokušava preuzeti vlast, a ne zna to da uradi. Oni stalno upadaju iz greške u grešku i Ustavni sud je nekoliko puta poništavao neke njihove odluke. Pa i ovo sa Živkom Budimirom nisu dobro procijenili, kao i sve drugo. Oni razmišljaju samo o prvom potezu, a ne znaju drugi i treći, peti i šesti, kako će doći do cilja, koji su svi mogući bočni udari da se to zaustavi. Ja sam se tu razočarao u nekompetentnost, ali istovremeno i bahatost politike SDP-a i njihovih saveznika.
Ono Što kršite zakon - žuri nam se?
Eto, to je izjava predsjednika Kluba SDP u federalnom Parlamentu koji treba da štiti zakon jer je zakonodavac, a on kaže mi ne možemo poštovati zakon, to su za nas procedure koje dugo traju, a nama se žuri. To je apsurd...
(Objavljeno u magazinu Start BiH broj 376 od 28. maja 2013.)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook