Kada su 2007. u Hutovu Blatu, na samom jugu BiH otkriveni brojni arheološki nalazi, uključujući i ilirske brodove (jedine ikad pronađene), bila je to vijest koja je oduševila kako našu tako i svjetsku arheološku zajednicu.

Hutovo Blato, jedini podvodni lokalitet na području BiH i jedan od najplodnijih svjetskih arheoloških nalazišta, opljačkali su razbojnici željni lake i brze zarade, a dokumenti o nalazima otuđeni su od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda, tvrdi voditeljica istraživačkog projekta i profesorica s mostarskog univerziteta, arheologinja mr. sc. Snježana Vasilj. Hrvatski restauratorski zavod tvrdi kako to nije tačno, piše Tportal.hr.

Otkriće stotina amfora, potopljenih brodova starih preko 2000 godina, brana stara preko 5000 godina i to sve na dnu slatkovodnog jezera privukle su veliku pažnju medija, iznenadilo arheološku zajednicu ali ne i profesoricu Vasilj. Ona je godinama prije tvrdila kako upravo taj lokalitet nudi jedno bogato nalazište jedinstveno ne samo na prostorima BiH već u cijelome svijetu. Započeta istraživanja urodila su plodom.

Arheološko drvo znanja, zapravo, savijalo se pod težinom i bogatstvom tih plodova. Istraživanje na Desilu (Hutovo Blato), preko resornog ministarstva, finanSirala je Vlada Federacije BiH. Mostarsko sveučilište, Odsjek za arheologiju, dobilo je finanSijsku injekciju i istraživanje s profesoricom Vasilj na čelu moglo je započeti.

Budući da BiH nije posjedovala adekvatnu opremu niti ronioce osposobljene za podvodna istraživanja u pomoć je pozvan Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Kolege iz Hrvatske, kaže prof. Snježana Vasilj, angažirane su kao radna snaga s plaćenim dnevnicama, smještajem i putnim troškovima. No kako to već na ovim našim tužnim prostorima biva ubrzo su lokalni moćnici iz federalnog ministarstva osnovali privatnu firmu preko koje su transferirane enormne sume novca koje su navodno korištene za finansiranje istraživanja. Radilo se o iznosima koji su višestruko premašivali procijenjenu visinu troškova.

Finansijski izvještaji koje je ponudio Hrvatski restauratorski zavod ni dan danas nisu prihvaćeni od resornog ministarstva BiH. Izvještaji nisu prihvaćeni, a cjelokupna dokumentacija, tvrdi profesorica Vasilj, vezana za ovaj jedinstveni arheološki lokalitet otuđeni su od strane istog onog Hrvatskog restauratorskog zavoda u kojem se, usprkos zahtjevima za vraćanjem, još uvijek nalaze.

Dodaje kako su na temelju te dokumentacije neki iz Hrvatskog restauratorskog zavoda čak pokušali pisati i znanstvene radove koji su potom osporeni i sudskim putem.

- Kada smo 2007. započeli s istraživanjem nije postojao nikakav ugovor o saradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom jer to bi podrazumijevalo partnerske odnose. Iako ugovor nikad nije potpisan svu dokumentaciju vezanu za taj lokalitet otuđili su predstavnici Hrvatskog restauratorskog zavoda. Po zakonu ja sam dužna napraviti znanstveni elaborat za ministarstvo i Zavod u Mostaru ali kolege iz Hrvatske dokumentaciju jednostavno ne žele vratiti, govori voditeljica projekta prof. Snježana Vasilj te dodaje da je strašno razočarana koliko nebrigom vlasti u BiH za kontinuiranom pljačkom lokaliteta tako i otuđenjem dokumentacije i to od strane jedne uvažene institucije kao što je Hrvatski restauratorski zavod, zbog čega je pokrenula i sudski proces.

Pitanje je zašto Hrvatski restauratorski zavod spomenutu dokumentaciju koja pripada Bosni i Hercegovini i njenom historijskom nasljeđu i tekovini ne želi vratiti tamo gdje i pripada?

S druge strane, iz Hrvatskog restauratorskog zavoda tvrde kako su navodi profesorice Snježane Vasilj neistiniti te da su u istraživanjima lokaliteta Desilo na Hutovu blatu sudjelovali kao partneri, ni u kom slučaju tek kao radna snaga. Dodaju kako postoje ugovori koji to potvrđuju, iako potpisani s privatnom firmom iza koje ne stoji niti jedna naučna institucija te do koje je danas nemoguće doći budući ne postoji niti broj telefona kojim bismo ih kontaktirali niti adrese na kojoj bi potražili odgovore.

Arheološki lokalitet Desilo na Hutovu Blatu, jedan je od najcjenjenijih svjetskih lokaliteta. Bezbroj amfora, izvrsno očuvano rimsko koplje, potopljeni ilirski brodovi dokaz su postojanja napredne civilizacije na ovim prostorima, stare preko 2500 godina.

Pronađena je tu i sjekira i fragmenti keramike čija je vrijednost neprocjenjiva. Naime, prema riječima stručnjaka i prema svim pokazateljima ta sjekira smješta se u razdoblje od 10 do 11 hiljada godina prije Krista. Sigurno je da se ovdje nekada smjestila drevna civilizacija čije fragmente tek sada otkrivamo, ali i čiji se identitet možda želi otuđiti Bosni i Hercegovini.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/kr)