Bosna i Hercegovina, pod plaštom usklađivanja zakona sa Konvencijom Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima, a koju je naša država ratificirala 2011. godine, uskoro bi mogla dobiti novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama u BiH. Međutim, sve što je novo nije nužno i dobro, pa pravni stručnjaci već upozoravaju kako ćemo, ukoliko izmjene i dopune budu usvojene u ovom obliku, zapravo dobiti - Zakon o zabrani pristupa informacijama.

Ukoliko do petka, 31. maja, do kada su otvorene konsultacije stigne dovoljno komentara protiv novog Nacrta, izmjene i dopune zakona mogu biti kompromitovane. Međutim, ukoliko Zakon bez izmjena prođe stihijski i bez angažovanja javnosti, medija i civilnog sektora - novinarstvo u BiH, ali i svi ostali segmenti života bit će ozbiljno ugroženi

Ukoliko do petka, 31. maja, do kada su otvorene konsultacije (što znači da sve pravne i fizičke osobe mogu poslati svoje mišljenje na izmjene i dopune zakona na email adresu [email protected]) stigne dovoljno komentara protiv novog Nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama u BiH, izmjene i dopune mogu biti kompromitovane. Međutim, ukoliko Zakon bez izmjena prođe stihijski i bez angažovanja javnosti, medija i civilnog sektora - novinarstvo u BiH, ali i svi ostali segmenti života bit će ozbiljno ugroženi.

Šta je sporno u Nacrtu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u BiH?

Novi nacrt - predložen u maju 2013. na inicijativu Agencije BiH za zaštitu ličnih podataka - takav je da, praktično, zabranjuje pristup informacijama, ocjenjuje Mehmed Halilović, ekspert iz medijskog prava.

Izgovor je da su predložene promjene u skladu sa evropskom praksom i preporukama o zaštiti ličnih podataka. Tako, naprimjer, imovinske kartice političara mogu biti nedostupne za javnost jer sadrže 'lične podatke', isto je i sa zvaničnim dokumentima u kojima se navodi ime i prezime odgovorne osobe, presudama sudova u kojima se navode imena i prezimena optuženih, te informacijama o privatnim firmama koje sarađuju sa državnim institucijama...
 
Novi Zakon – ukoliko bude usvojen u ovom obliku – biće težak udarac istraživačkom, nezavisnom novinarstvu u BiH, kao i radu mnogih organizacija civilnog društva. Međutim, najveće posljedice osjetit će građani i građanke BiH, kojima se oduzima pravo da budu informisani o tome ko, kako, kada, zašto troši njihove novce i resurse.

- Ukoliko izmjene i dopune Zakona budu usvojene, postaće nemoguće da se neka novinarska priča dokumentuje. Takođe, nevladinim organizacijama koje vrše monitoring biće veoma teško da prate rad javnih institucija, kao i njihovu saradnju s nekim privatnim firmama. Ono što je važno je da ne bi trebalo stvoriti sliku u javnosti da je ovaj Zakon, koji je i dalje na snazi, idealan. On je dobar u svom tekstu, ali implementacija je  skoro pa nikakva. Puno stvari je tu 'štekalo', ali ovaj korigovani zakon u potpunosti gubi svoj smisao - smatra Slobodanka Dekić iz sarajevskog Mediacentra, koja ističe da je najveći problem ovog nacrta potpuna anonimizacija, tj. zabrana iznošenja u javnost imena i prezimena.

Potpuno povlačenje novog Zakona

- Ono što je problem je i automatizam, jer na osnovu jednog rješenja zahtjeva o pristupu informacija, automatski će se moći donijeti odluke o drugim zahtjevima... Sada to nije slučaj, nego se svaki zahtjev tretira posebno - kaže za DEPO PORTAL Slobodanka Dekić.

Pravni stručnjak Mehmed Halilović pojašnjava da Prijedlog izmjena i dopuna Zakona na neprihvatljiv način utvrđuje principe pristupa informacijama u odnosu na dosadašnji Zakon, neadekvatno definiše pojmove u Zakonu, i nepotrebno isključuje cijeli jedan odjeljak koji se odnosi na lične informacije sa namjerom zaštite prava na privatnost i drugih privatnih interesa.

- Cilj Prijedloga je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja slobodnog pristupa informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih ograničenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a time i Ustavom BiH - smatra Halilović.

Iz sporne formulacije člana 4. Prijedloga Zakona vidljivo je da se uvodi novi princip - neobjavljivanja informacija u slučaju zahtjeva za pristup, a koji se odnosi na zaštitu privatnosti (1. stav: "Nadležni javni organ postupajući u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom koji se odnose na zaštitu ličnih podataka će ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ukoliko bi se njenim objavljivanjem ugrozilo pravo na privatnost i drugi legitimni privatni interesi").

- Postojeći Zakon je utemeljen na suprotnom principu - objavljivanje informacija je pravilo, a neobjavljivanje izuzetak. Uvođenjem novog principa neobjavljivanja informacija, ali i automatizma u postupanju javnih vlasti, koje u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, nesumnjivo se otvara put javnim organima za zloupotrebu Zakona i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak - napisao je u svojoj analizi Mehmed Halilović.

Novi nacrt Zakona predložen je u maju 2013. godine, na inicijativu Agencije BiH za zaštitu ličnih podataka. Nacrt je postavljen na web stranicu Ministarstva pravde, a komentare na njega je moguće slati do 31. maja 2013. godine.

Kako nam kaže Slobodanka Dekić iz Mediacentra koji je pokrenuo inicijativu za obaranje novog Nacrta zakona o slobodnom pristupu informacijama u BiH, preporuke nekih kolega su bile da se traži da se Nacrt u potpunosti povuče, ne čak da se šalju komentari ili da se utiče na neke ispravke.

- To je jednoglasno prihvaćeno u toj 'zajednici' medija i nevladinih organizacija - da se u komentarima građana traži njegovo potpuno povlačenje, a ne korigovanje - kaže Dekić.

Na naše pitanje - kolike su šanse da se to dogodi, Dekić odgovara:

- Ja vjerujem da ima zainteresovanih. Ne samo u medijima i NVO-ima. Ovo je zakon koji se prvenstveno tiče građana i građanki ove zemlje. Dakle, ne postavlja se samo pitanje hoće li sad CIN moći da radi svoj posao, ili Transparency International... Stvar je u tome da ako bilo kome u ovoj zemlji bude trebala informacija vezano za klinički centar, bolnicu, opštinu - bilo kakva informacija o tome kako ko troši naš novac, ona neće biti dostupna. Zapravo, institucijama se daju odriješene ruke da skoro svaki zahtjev odbijaju, jer novim Nacrtom zakona ništa ih ne obavezuje da vam daju tu informaciju. Stvara se jedan zid za javnost, i to je problem koji prevazilazi nevladine organizacije i medije - smatra Dekić.

Zakon o slobodi pristupa informacijama u ostalim evropskim državama

Budući da pod izgovorom usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom bh. vlasti žele ograničiti pravo na informaciju, koja bi trebala biti javno dobro, postavlja se pitanje kako su to ostale evropske države riješile.

- I u drugim državama je bilo slučajeva da intervencijama u zakonu ograniče to pravo, ali tu veliki faktor igra upravo činjenica koliko brzo i kako se organizuje javnost, odnosno civilni sektor, mediji... Recimo, u Španiji su tako uspjeli oboriti nacrt zakona. Međutim, čak i ako ovaj Nacrt sad prođe, mislim da nije sve izgubljeno. Uvijek postoje stvari na koje se može reagovati, a zakon mijenjati - optimistična je Dekić.

Podsjećamo, u Godišnjem izvještaju Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH istaknuto je da do danas u praksi nisu registrirani problemi vezani za primjenu postojećeg Zakona, te ukoliko je tražena informacija sadržavala neki lični podatak, a koji bi mogao ugroziti privatnost građana, javni organ je korištenjem testa javnog interesa mogao donijeti odluku o izuzetku dostave podataka.

Ukoliko izmjene i dopune Zakona prođu parlamentarnu proceduru - privatni podaci po automatizmu bit će važniji od javnog interesa, a čime će sloboda bh. građana i medija biti ozbiljno ugrožena. Doduše, građani, a i ovdašnji mediji i do sada su teško dobijali transparentne informacije od javnog interesa, ali sada to više neće moći gotovo nikako.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)