NAZIF BRANKOVIĆ: Direktor Sarajevske pivare ima 58 godina, a od 1999. je na njenom čelu. Diplomirani je ekonomista koji s ponosom ističe da Sarajevsku pivaru zna u dušu: zna i koliko je truda trebalo da bi 80 miliona eura bilo uloženo u posljeratnu obnovu pogona kako bi danas Pivara imala proizvodne kapacitete od milion hektolitara piva i još jedan milion hektolitara raznog bezalkoholnog pića godišnje. - Kada sam preuzimao dužnost direktora 1999. godine u Pivari je bio zaposlen 161 radnik. Danas ima 506 zaposlenih, koji redovno primaju plate, kojima se rodovno obračunavaju porezi i doprinosi, što je za BiH rijetkost. Znači, obračunavamo plate onako kako je i potpisan ugovor, a ne dijelimo minimalne pa razlike u koverti, objašnjava Branković.

Hrvatska 1. jula ulazi u Evropsku uniju. Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?

Što se tiče pivarske industrije - ništa. Do sada je bila određena carina za uvoz piva iz EU kojoj bi podlijegala i Hrvatska, međutim 2013. više nema carine na uvoz piva. Ulazak Hrvatske u EU može nas samo natjerati da i mi u BiH napravimo certificiranu laboratoriju gdje će se naši proizvodi priznavati bez dodatnih analiza tamo gdje se izvozi.

Zašto su potrebne još dodatne analize?

Zavod za javno zdravstvo Federacije vrši mikrobiološke i hemijske analize i uz te potvrde izvozimo u Hrvatsku i Srbiju, ali se one ne priznaju pa moramo slati proizvode u njihove laboratorije. Te analize traju predugo, po 15 dana nekad i mjesec. Uzima se velika količina, veoma su skupe, tako da se nijednom distributeru ne isplati uvoziti Sarajevsko pivo zbog toga što mi ne možemo još i sve te troškove prihvatiti, jer bismo onda morali snižavati cijenu i prodavati proizvod s gubitkom. Samo uporedbe radi: Sarajevska pivara je bila četvrta pivara u bivšoj Jugoslaviji, i po proizvodnji i po prodaji, a prva po kvalitetu. Danas je naše pivo sedmo pivo po kvalitetu u svijetu. Naime Međunarodni institut za odabir kvaliteta u Bruxellesu 2011. dodijelio je dvije zlatne medalje Sarajevskoj pivari. Tada je svijetlo sarajevsko pivo u konkurenciji 2450 piva iz 80 zemalja svijeta proglašeno sedmim po kvalitetu na svijetu.

Dobro: može li se popiti Sarajevsko pivo u Ljubljani, Skoplju, Beogradu...?

U Ljubljani da, u Zagrebu da, Beogradu - ne, u Podgorici ga je bilo... Zbog pada broja distributera prestali smo izvoziti i sad tražimo novog. Bilo je našeg piva i u Ulcinju, Podgorici i Budvi... Trenutno ga nema, ali biće do početka sezone. Već imam dogovorene neke sastanke o izvozu Sarajevskog piva u Crnu Goru. Za Srbiju i Crnu Goru su inače određena dva prelaza za izvoz robe, jedan na Rači i drugi u Bijeljini. Da dođete do Sandžaka morate otići na Raču pa se spustiti niže, tako da se distributerima ne isplati toliko kolanje robe.

I baš zato nailazi na barijere zbog zaštite domaće proizvodnje koju naši susjedi imaju a Bosna i Hercegovina nema?

Prvo je dodatna kontrola o kojoj sam govorio. Drugo, striktno pridržavanje carinske politike zemalja u okruženju. I mi imamo carinsku politiku ali je se ne pridržavamo. Zakon o carinskoj politici fino kaže - svaki proizvod koji uđe u ovu državu mora biti prvo pregledan mikrobiološki, ispitan i tek po potvrdi analize da se pusti na tržište, što zemlje u okruženju rade. Mi to ne radimo. Kod nas može doći proizvod u 11 sati na carinu a u 12 je već u prodavnici, bez ikakvih analiza, pregleda i zadržavanja u carinskom skladištu dok budu analize gotove. To zemlje u okruženju rade, mi ne. Dalje, naši susjedi štite svoju proizvodnju i različitim taksama koje se primjenjuju na proizvode iz uvoza, to je necarinska zaštita i kako ih nazivaju vancarinske mjere kontrole. Naš je zakon sličan zakonu u Hrvatskoj, samo što se kod zakon ne primjenjuje.

81 PROIZVOD I TAMNO PIVO: Sarajevska pivara dio je grupacije Mims koja okuplja dvadesetak firmi među kojima su Klas, Sprind, Vegafruit, Tuzlanska pivara, Merkur... Ukupno je zaposlenih 2.600 radnika. Od 1996. do danas, u obnovu i razvoj uloženo je 225 miliona eura. Sarajevska pivara u raznim pakovanjima proizvodi 82 proizvoda piva i bezalkoholnih pića. - Tamno pivo pakujemo samo u bačve i prodajemo po restoranima i kafićima. Još ga nismo počeli pakovati u boce, zato što je potrošnja tamnog piva u BiH veoma mala. Tamno pivo u Evropi i svijetu se ne pije puno, osim u Češkoj, objašnjava Branković.

Koliko se u ovom času proizvodi?

U 2012. godini proizveli smo i prodali svega 500 hiljada hektolitara svih pića. To nije samo rezultat recesije, već puno više rezultat nezaštićenosti domaće proizvodnje i nelojalne konkurencije, šverca i sivog tržišta. Ja sam još davne 1997. uputio prvi zahtjev tadašnjem premijeru federalne Vlade Edhemu Bičakčiću, tražeći da se zaštiti domaća proizvodnja. Od tada do danas nijedna mjera o zaštiti domaće proizvodnje, ni pivarske ni bilo koje druge - nije donesena.

Vijeće ministara se nedavno pohvalilo svojim mjerama za pomoći pivarskoj industriji. O čemu je riječ?

Jedini minstar koji je izašao ususret domaćim pivarima je sadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović. Zajedno sa Udruženjem pivarske industrije Ministarstvo vanjske trgovine je uradilo jedan dokument s prijedlogom da se povećaju akcize za pivare koje proizvode preko 400 hiljada hektolitara godišnje: akcize bi se plaćale 15 eura po hektolitru za pivare preko 400 hiljada hektolitara, a 10 eura za one ispod. Uprava za indirektno oporezivanje, kao predlagač Zakona o akcizama, taj je prijedlog izmijenila na 12,50 eura za pivare preko 400 hiljada hektolitara i 10 eura za ove ispod i poslala u parlamentarnu proceduru, Mislim da zakon neće proći.

Zašto?

Zato što ima puno toga što čeka na red, iako bi ovo trebao biti zakon broj 1. i to u onom prvobitnom obliku. Mislim da će razni lobiji i ambasadori privrede svojih zemalja izlobirati da zakon ne prođe, kao što je i sve do sada izlobirano - nijedan zakon o zaštiti domaće proizvodnje nije prošao, posebno u pivarskoj industriji.

Šta to znači za cijene?

Mi smo imali velika ulaganja i zaduženja, što nam je opteretilo i cijenu. Ali, mi možemo postići konkurentnu cijenu u izvozu, iako smo na domaćem tržištu najskuplji zato što smo i najkvalitetniji. Uvoznici i distributeri piva iz okruženja, posebno Apatinske i Čelareva iz Srbije, ulaze sa damping cijenom, gdje je pivo deklarisano na carinskom prelazu za svega 0,11 eura na pola litra. Tu gubi i država i domaći proizvođači jer imaju nelojalnu konkurenciju. Ta piva niko ne kontroliše, ona naprosto dođu i prodaju se.

(Oslobođenje/DEPO/BLIN/aa)