- Na naše oči, Turska postaje velesila u svakom smislu i sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini i ovome regionu na najbolji mogući način. Obrazuju nas, imaju fakultete, popravljaju džamije i mostove i imaju medije i uspješne informativne agencije - kazao je Izetbegović.

Govoreći o liku i djelu rahmetli Halida ef. Hadžimulića, koji je bio jedan od najboljih poznavalaca Mesnevije u BiH i od kojeg je dolazilo samo dobro, ostavio je svima amanete, a jedan amanet ostavio je i Bakiru Izetbegoviću. I on ga je ispunio.

Podsjetio je da je na mejstu BBI banke nekada bila džamija koja je srušena. Rahmetli Hadžimulić je Izetbegoviću ostavio u amanet da se ponovno napravi džamija.

- U BBI Centru je ponovno napravljen mesdžid i ja sam taj amanet ispunio. Stoga , neka je mir nad ovim gradom, neka dugo živi prijateljstvo Turaka i Bosanaca i neka ova tekija okuplja dobre ljude, vjernike do kraja vremena- kazao je Izetbegović.

S Izetbegovićem, tekiju su otvorili i ministar vanjskih poslova Republike Turske  Ahmet Davutoglu, načelnik sarajevske Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Seldžuk, turskog grada Konja, Ibrahim Altay i direktor TIKA-e u BiH dr. Serdar Cam.

Mevlevijska tekija je sagrađena 1463. godine i srušena 1950-ih godina. Tekija je promijenila lokaciju i sada je smještena kod mezarja na Kovačima.

Podsjećanja radi, sarajevska Općina Stari Grad i turski Seldžuk pobratimljene su općine i iz te saradnje potekla je inicijativa izgradnje tekije na Kovačima koju finansira Seldžuk, ali najveći doprinos izgradnji dao je počasni konzul BiH u Konji Ercan Uslu.

Sredstva za izgradnju tekije osigurala je Općina Seldžuk koja projekt implementira putem TIKA-e. Za izgradnju tekije izdvojeno  je oko 700.000 KM, a Općina Seldžuk će izdvojiti i 300.000 KM za uređenje enterijera tekije.

Derviški mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija. Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu "sema", tokom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije.

Pod mesnevihanstvom se podrazumijeva derviška tradicija javnog, u okviru derviškog reda, čitanja i tumačenja Rumijeve Mesnevije, a mesnevihan je osoba koja kazuje Mesneviju. Rumijeva Mesnevija, jedno je od najvažnijih književnih ostvarenja islamske gnoze ili tesavvufa, a imalo je temeljnu ulogu u širenju sufijske misli.

Najznačajniji mesnevihani u BiH bili su reis Džemaludin Čaušević, Hadžifejzulah efendija Hadžibajrić, hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić i danas hadži hafiz Mehmed Karahodžić.

Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom posjete Sarajevu napisao je: “Mevlevijska tekija -na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija Dželaluddina Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava. Nejbaša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je kaligraf.”

(FENA7em)