Više od 80 posto ispitanika smatra da su mediji najprofesionalnija institucija u Bosni i Hercegovini i da im se najviše vjeruje te da su građani prepoznali sve vrste pritisaka na novinare.

Da su politički pritisci najveći problem za uredničke politike u medijima u Bosni i Hercegovini smatra 66 posto ispitanika.

Televizija je najutjecajniji mediji, ali 34 posto anketiranih ispitanika smatra da je interenet jako bitan izvor informacija te da je doprinjeo pluralizmu mišljenja, ali kvantitet informacija na interentu ne prati i kvalitet.

Direktorica Fondacije Friedrich Ebert Judith Illerhues kazala je da u sistemu postoji odsustvo pravne zaštite koja bi zaštitila novinare od napada i dodala da je dosta ljudi općenito zadovoljno radom novinara, ali većina građana želi da se veći naglasak stavi na socijalne, životne i ekonomske teme, a manji na teme o političarima.

Povjerenje građana u vjerske zajednice i nevladin sektor postoji, ali u poređenju s proteklim godinama, vjerskim zajednicama je poraslo povjerenje za 10 posto, a za pet posto je opalo povjerenje u nevladin sektor. Građani najmanje vjeruju političarima, njih 19 posto, a političkim strankama 24 posto.

Većina ispitanika, odnosno 81,6 posto smatra da postoji malo ili nimalo medijske slobode te da su mediji jednog entiteta nezadovoljni radom medija drugog entiteta. Da mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu vjeruje 34 posto ispitanika.

- Velika ekonomska ovisnost medija im ne dopušta da budu profesionalni i neovisni te je jedan od problema u medijima neobrazovanost novinara - kazala je generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić.

Rudić je dodala da građani imaju zamjerke na rad novinara i smatraju da su politički motivirani, što su prepoznali kao utjecaj vlasnika medija i poslovnih ljudi.

- U zadnje četiri godine smo u situaciji da su mediji pod političkim pritiskom građana i taj pritisak se manifestuje kroz način izbora upravnih tijela, direktora i urednika, gdje je najdominantniji kriterij nacionalna i politička pripadnost. Vlastima je više stalo da imaju podobne, a ne profesionalne urednike - naglasila je Rudić.

Profesorica Fakulteta političkih nauka Lejla Turčilo, jedan od komentatora rezultata istraživanja, smatra da problem treba početi rješavati jačanjem veze između građana i javnosti.

- Građani imaju najviše povjerenja u medije, jer je opalo povjerenje u druge institucije u BiH. Mediji gube podršku glavnog saveznika, odnosno javnosti - dodala je Turčilo.

Direktor programa Federalne televizije Zvonimir Jukić kazao je da treba povećati utjecaj Regulatorne agencije za komunikacije pri kojoj će se formirati tijelo od nepristranih uglednika, umjetnika i članova društva, koji bi davali suglasnost za izbor urednika umjesto Upravnog odbora.

Ključna teza ankete je bila na koji način građani percipiraju medije, njihov profesionalizam i medijske slobode u Bosni Hercegovini. Ispitano je 503 građana BiH, metodom slučajnog odabira, telefonski u periodu od 5. do 20. aprila. Istraživanje je izvršila PR Agencija Milenijum na čelu s Božom Skokom.

(FENA/em)