U njoj autor ističe kako podaci pokazuju da je globalno zagrijavanje posljednjih 10-ak godina sporije te da stručnjaci daju sve od sebe kako bi predstavili različite teorije kojima bi objasnili ovaj misteriozni zaokret u odnosu na ranija desetljeća, piše Tportal.hr.

Slični naslovi osvanuli su u tabloidima poput Daily Maila, što je bilo očekivano. No vijest se zalomila i nekim ozbiljnijim medijima kao što je primjerice Economist.

Prirodno, na ovu Reutersovu bačenu rukavicu reagirali su neki predstavnici znanstvene zajednice koja je danas već vrlo složna u uvjerenju da se zagrijavanje ne usporava, već naprotiv ubrzava.

Naime, mjerenja nedvojbeno pokazuju da je količina topline koja se u posljednjih 10-ak godina nakuplja na Zemlji jednaka onoj koju bi stvarale četiri atomske bombe iz Hirošime kada bi eksplodirale svake sekunde.

Međutim, ovo zagrijavanje se ne odvija u svim dijelovima planeta Zemlje uvijek istim tempom. Postoje razdoblja kada se brže zagrijavaju oceani i razdoblja u kojima se brže grije kopno. Trenutno se brže griju oceani. Prije svega treba imati u vidu da samo dva posto ukupnog zatopljenja odlazi na zagrijavanje zraka, a čak 90 posto na grijanje oceana. Ostatak se troši na zagrijavanje leda i tla. Budući da živimo na površini kopna, logično je da nas najviše zanimaju površinske temperature. One posljednjih 10 do 15 godina rastu, ali nešto sporije. No u istom razdoblju zagrijavanje oceana i Zemlje u cjelini se ubrzalo. To, među ostalim, potvrđuje istraživanje koje je prošle godine predstavljeno u časopisu Physics Letters A (PLA). (pogledajte grafikon dolje)

Jedna druga studija, nedavno objavljena u časopisu Geophysical Research Letters pokazala je da je zagrijavanje oceana u posljednjih 10-ak godina najpostojanije u zadnjih pet desetljeća te da je čak 30-ak posto zatopljenja otišlo u dubine veće od 700 metara zbog promjena u strujama vjetrova i mora.

Stručnjaci objašnjavaju da tijekom utjecaja fenomena La Nina više topline odlazi u oceane, dok se za utjecaja El Ninoa više zagrijava kopno. 1990-ih godina bilo je više El Ninoa pa se snažnije zagrijavala površina. Najsnažniji je bio upravo prije 15 godina 1998. koja je stoga bila ekstremno topla. Iz tog razloga nije znanstveno opravdano kasnije godine uspoređivati samo s 1998. Od 2000. dominirala je pojava La Nina pa se više topline pohranjivalo u oceane.

Zanimljivo je da je Reuters nedugo prije članka u kojem tvrdi da su znanstvenici zbunjeni, objavio jedan drugi s naslovom 'Oceani bi mogli objasniti usporavanje klimatskih promjena'. U tom tekstu piše kako su francuski i španjolski klimatolozi utvrdili da su oceani od 2000. godine upili više topline što može objasniti usporavanje površinskog zagrijavanja. No čini se da nitko u agenciji nije našao za shodno povezati ove dvije puzzle u cjelovitu sliku.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)