Pad standarda i smanjena kupovna moć stanovništva u Republici Srpskoj jedan je od osnovnih uzroka za najave tržnih centara da će dobrovoljno sniziti cijene  za jedan ili više artikala iz određene grupe proizvoda, prvenstveno osnovnih životnih namirnica.

Generalni sekretar Pokreta potrošača RS-a Dragovan Petrović ističe da analize tog udruženja pokazuju permanentan pad životnog standarda građana, što je dovelo i do pada tražnje određenih proizvoda, u prvom redu prehrambenih, koji sa 40 posto učestvuju u potrošnji jedne porodice.

- Došlo je do supstitucije kvalitetnih prehrambenih proizvoda s manje kvalitetnim. Prvenstveno je došlo do pada tražnje mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda i to su osjetili trgovci i uvidjeli da konačno nešto treba da urade da bi pokušali da pospješe potražnju - kaže Petrović.

Ekonomisti iz Udruženja "Swot“ su već ranije upozoravali da značajno ograničenje za domaću potrošnju, a time i ukupnu ekonomsku aktivnost, potječe od smanjenja kupovne moći stanovništva.

U 2012. godini prosječna netoplaća u RS-u iznosila je 818 KM i bila je realno manja za jedan posto. U istom periodu troškovi života, mjereni vrijednošću sindikalne potrošačke korpe, porasli su za 2,3 posto.

Uz to, od 1. januara 2013. godine u RS-u se primjenjuje odluka Vlade o smanjenju plaća budžetskih korisnika za dodatnih 10 posto.

Osim statističkog efekta na prosječnu zaradu, ova mjera je rezultirala smanjenjem životnog standarda, kupovne moći stanovništva i prihoda vanbudžetskih fondova, upozorenja su iz Udruženja ekonomista RS-a.

I Savez sindikata RS-a, koji svaki mjesec donosi podatke o potrošačkoj korpi domaćinstava u tom entitetu, ukazivao je da je zbog stalnog rasta cijena u prethodnom periodu i smanjenja plaća u mnogim djelatnostima, u februaru u RS-u zabilježena najniža kupovna moć radničkih porodica u posljednih sedam godina.

Naglašavaju da su plaće radnika u privrednim, proizvodnim i uslužnim djelatnostima već duži  period nedovoljne za najosnovnije egzistencijalne potrebe, što je nedopustivo.

Tim radnicima u febuaru su smanjenje plaće, kao i budžetskim korisnicima, za 10 posto.

- Najveći pad prosječnih netoplaća u februaru zabilježen je u uslužnim djelatnostima i to za 20,5 posto, obrazovanju i javnoj upravi za 10, građevinarstvu za 3,7 i ugostiteljstvu za 2,51 posto - ističu sindikalci.

Istovremeno, potrošačka korpa u februaru iznosila je 1.860,50, a prosječna isplaćena netoplaća za taj mjesec bila je svega 811 KM i pokrivala je potrebe za četvoročlanu porodicu u RS-u sa svega 43,59 posto.

Najviše novca izdvajano je za prehranu, oko 701,20, za stanovanje i komunalne usluge oko 565,90, za prijevoz oko 196,31, te za odjeću i obuću oko 137 KM.

Još manji je standard penzionera u RS-u, koji s prosječnom penzijom od 311 KM nisu mogli da kupe ni polovinu neophodnih prehrambenih proizvoda.

I zvanična entitetska statistika je već u februaru zabilježila da je ukupan promet u trgovini namalo u odnosu na januar 2013.  bio manji za 8,1 posto.

Stoga i ne čudi najava da će tržni centri u RS-u sniziti cijene osnovnih životnih namirnica, mesa, mesnih prerađevina, sredstava za ličnu higijenu i druge robe tako što će se dobrovoljno odreći dijela dobiti od prodaje određenih proizvoda da bi cijene tih proizvoda bile niže.

Nakon nedavnog sastanka s predstavnicima tržnih centara u RS-u ministrica trgovine i turizma Maida Ibrišagić-Hrstić je istakla da se i samom Uredbom o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice (naveliko osam, namalo 10 posto) štite upravo kategorije stanovništva s nižom platežnom sposobnošću.

Treba ipak naglasiti da bi niže cijene trebalo da povećaju i traženje i obrt u tržnim centrima, pa bi i njihova ukupna dobit trebalo da bude čak i veća.

Stoga, generalni sekretar Pokreta potrošača RS-a Dragovan Petrović zaključuje da od nižih cijena pojedinih proizvoda, imaju interes i potrošači i trgovci.

(Fena/aa)