- Neću da tvrdim da nisam kriv, nego da niko nije kriv, jer nije bilo genocida - rekao je Karadžić na kraju rasprave po žalbi tužilaštva, koje traži da se u optužnicu vrati tačka 1, koja ga tereti za genocid u sedam opština BiH, počinjen u periodu od maja do decembra 1992. godine, javlja agencija Tanjug.

Karadžić je rekao da je tokom bavljenja politikom, kao ''ljekar i pisac, a ne političar, dao na stotine intervjua i izjava i izdao na stotine dokumenata i naređenja, ali da tužilaštvo ne može da nađe nijedan konzistentan pasus gdje bi se mogla identifikovati genocidna namjera, ili namjera bilo kog zločina''.

Za govor koji je održao 15. oktobra 1991., u Skupštini BiH, čiji je dio tužilaštvo i u srijedu prikazalo u sudnici, Karadžić je rekao da je to bio ''izričito antiratni govor''.

- U tom govoru, ja ne nagovaram muslimane da idu u rat, nego ih odgovaram od rata - rekao je Karadžić žalbenom vijeću.

On je rekao da tribunal ima ''obilje dokaza da je srpska stana predvođena njime učinila sve da ne bude rata''.

- U većini opština nije bilo rata, nikakvog nasilja, čitava naselja su ostala, čak i tako gdje je bilo sukoba i zločina, bilo je muslimanskih sela koja nisu pretrpjela štetu - rekao je Karadžić.

 On je istakao da je srpska strana ''pravila sporazume sa muslimanskim vođama evropske orijentacije'' i da je ''odustajala od svojih planova u interesu očuvanja Jugoslavije''.

- Zločina je bilo, ali ih je država sankcionisala - podvukao je Karadžić.

Žalbeno vijeće će odluku po žalbi tužilaštva donijeti naknadno.

Glavni pretres na suđenju Karadžiću se nastavlja u četvrtak, 18. aprila, kada će biti nastavljeno saslušanje generala Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS.

Za iduću nedjelju je najavljeno da će u Karadžićevu odbranu svjedočiti Jasushi Akashi, izaslanik generalnog tajnika UN-a za Balkan od januara 1994. do novembra 1995.

(FENA/em)