Predsjednik Društva Srbije za borbu protiv raka profesor Slobodan Čikarić kaže da ga ovaj podatak ne čudi, jer je na Srbiju tokom NATO bombardovanja bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, koji je i najmanjim količinama izuzetno kancerogen - izaziva rak, ali dovodi i do genske mutacije - rađanje potomaka sa psihofizičkim deformacijama.

On je objasnio da će osiromašeni uranijum, koji je bačen na Kosovu i Metohiji i po rubovima Pčinjskog okruga ostati na ovom terenu vječno, jer je njegovo vrijeme raspadanja četiri i po milijarde godina.

Medutim, nisu samo stanovnici Srbije ugroženi njegovim dejstvom, jer nošena vjetrom prašina osiromašenog uranijuma je stizala u mnoge evropske zemlje. Dokle je sve osiromašeni uranijum mogao da stigne u Evropi i kakve posljedice ostavlja na zdravlje ljudi zanimalo je i delegaciju njemačkog Bundestaga, koja je ovih dana posjetila Društvo Srbije za borbu protiv raka.

"Taj uranijum se prvo pretvarao u prašinu koja je nošena vjetrom po cijeloj Srbiji, ali i po cijelom Balkanu, čak je stizala i u Avijano, odakle avioni nosili bombe. Nakon toga čestice prašine su se taložile na zemlju i tako dospijevale u površinske vode, biljke i životinje i ulazile u lanac ishrane", objasnio je prof. Čikarić.

On je dodao da se bolest ne javlja odmah po dejstvu kancerogene materije, već da mora da prođe određeni latentni period, koji za leukemije i limfome iznosi u prosjeku sedam i po godina, dok je za solidne tumore- karcinom dojke, grlića materice, pluća, debelog crijeva.. taj latentni period u prosjeku iznosi petnaest godina.

Čikarić napominje da je latentni period za leukemije i limfome prošao i da je najveći broj oboljelih zabilježen poslije osme godine od bombardovanja.

"Pratili smo kretanje malignih tumora od 2001. godine do 2010. godine i uočili da je pojava malignih leukemija i limfoma povećana za 110 odsto, dok je učestalost pojave svih tumora zajedno i leukemija i solidnih tumora povećana za 20 posto", kazao je Čikarić.
On je dodao da sljedeće godine očekuje eksploziju solidnih malignih tumora, jer je to godina njihove kliničke manifestacije od dejstva osiromašenog uranijuma.

"Naša istraživanja su pokazala da se od 2001. do 2008. godine broj novoobolelih od raka povećavao za dva posto, da bi 2009. godine u odnosu na 2008. bio povećan za šest odsto, a 2010. u odnosu na 2008. deset posto. To nam je znak da iduće godine možemo očekivati eksploziju solidnih malignih tumora, kao što se desilo 2006. godine sa leukemijama i limfomima”, naglasio je Čikarić.

Prevedeno u brojeve 2001. godine u Srbije je otkriveno 30.744 novooboljelih od raka, dok je 2010. godine otkriveno 37.412 novooboljelih.

Kako procjenjuje profesor Čikarić samo u ovoj godini u Srbiji će biti otkriveno 40.000 novoregistrovanih malignih tumora, dok će od malihnih tumora umrijeti 22.000 do 23.000 ljudi.

Nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić dodaje da su već na jugu Srbije, u područjima gdje je bačeno najviše osiromašenog uranijuma, uočene genske mutacije na životinjama, prenose agencije.

"Te promjene se prvo uočavaju kod životinja koje su puno kreću, lisice, psi, mačke, jer bilo je mjesta gdje je municija sa osiromašenim uranijumom bačana u velikim količinama", naglasio je Ajdačić.

On je podsjetio da je najviše ove municije bačeno na Irak i da su istraživanja koja su kasnije rađena pokazala da su potomci američkih vojnika koji su boravili u Iraku u 67 odsto slučajeva imali genske deformacije.

Štetne posljedice osiromašenog uranijuma nisu osjetili samo građani Srbije, već i strani vojnici koji su učestvovali u mirovnim misijama na Kosovu.

Tužilaštvo u Italiji nedavno je pokrenuli istragu zbog sve većeg broja oboljelih od raka poslije učešća u mirovnim misijama uključujući i Kosovo.

Italijanski vojnici već godinama bezuspješno pokušavaju da dokažu vezu između njihovog narušenog zdravlja i osiromašenog uranijuma.

Prema podacima Udruženja žrtava osiromašenog uranijuma, preko 300 vojnika, koji su bili pripadnici NATO trupa, umrlo je od raznih vrsta tumora, dominantno limfnih žlijezda, dok je preko 3.600 oboljelo.

Međutim, pretpostavlja se da je broj oboljelih znatno veći, jer se bolest ne javlja odmah, a u raznim mirovnim misijama, u Bosni i Hercegovini, na Kosmetu, u Iraku, Avganistanu bilo je više od 70.000 italijanskih vojnika.

(DEPO/BLIN/em)