Razgovarala: Dina GANIBEGOVIĆ
Tokom višednevne blokade Sarajeva koju je uzrokovao GRAS svojim štrajkom, posjeta gradonačelnika Sarajeva Ive Komšića ovom preduzeću, po njegovim riječima, bila je presudna za normalizaciju saobraćaja i deblokadu glavnog grada.
"Tražio sam od radnika da pokrenu saobraćaj i da to bude početak rješavanja njihovih problema, koji će morati biti sistemski riješeni", kazao je Komšić nakon posjete štrajkačima GRAS-a.
Kada smo ga naknadno upitali da nam prokomentariše štrajk GRAS-ovaca, ali i permanentni problem gradskog prijevoza u Sarajevu, kazao je da je to završena stvar, te da je svojom posjetom doprinio deblokadi grada i da o tome u ovom trenutku više ne želi govoriti.
No, za DEPO PORTAL govorio je o stanju koje je zatekao preuzimanjem funkcije gradonačelnika, kako vidi rješavanje gorućih gradskih problema, kako spašavanje građana od razularenih razbojnika i naoružanih pljačkaša, a kako mogućnosti Sarajeva da funkcioniše kao moderna gradska sredina i evropska metropola...
Gospodine Komšiću, preuzeli ste funkciju Gradonačelnika Grada Sarajeva nakon višemjesečne trakavice za koju se činilo da nikada neće završiti, te je dobar dio javnosti ostao zatečen Vašim izborom. Šta je, po Vašem mišljenju, presudilo da budete izabrani na ovu funkciju?
I ja sam bio zatečen tim izborom. Kada je TV objavila da sam ja kandidat, bio sam iznenađen jer niti sam se spremao za tu funkciju, niti sam bio kandidat. Međutim, situacija oko izbora je bila blokirana i ja sam bio rješenje te blokade. Postojala je mogućnost da se i kantonalna Vlada dovede u pitanje, a to je jedna od rijetkih Vlada u državi koja kako – tako funkcionira i do koje mi je stalo. U tim okolnostima sam prihvatio kandidaturu.
To što sam zatekao u Gradu nije samo naslijeđe od jednog prethodnika nego i od ostalih. Mislim na veliku radnu zajednicu od oko 120 ljudi, zatim na dug u budžetu iz prošle godine od oko dva miliona, smanjenu stavku u budžetu od Kantona Sarajevo na 5,5 miliona, smanjen prihod od općinskih taksi i poreza na promet nekretninama sa 30% na 15%. To je ono što je na prvi pogled vidljivo. |
Kakvu situaciju ste naslijedili i šta vam je ostalo ‘u amanet’ da završite od vašeg prethodnika?
To što sam zatekao u Gradu nije samo naslijeđe od jednog prethodnika nego i od ostalih. Mislim na veliku radnu zajednicu od oko 120 ljudi, zatim na dug u budžetu iz prošle godine od oko dva miliona, smanjenu stavku u budžetu od Kantona Sarajevo na 5,5 miliona, smanjen prihod od općinskih taksi i poreza na promet nekretninama sa 30% na 15%. To je ono što je na prvi pogled vidljivo. Napominjem da je najveći budžet ranije bio i 30 miliona a najmanji petnaest. Naš budžet za ovu godinu ne može biti veći od 11 miliona. To je ono što je vidljivo na prvi pogled.
A ono što nije vidljivo...?
Ne znam kakve odnose u radnoj zajednici sam naslijedio, to tek trebam upoznati. Ti odnosi mogu biti važniji od finansijskog stanja. Također, naslijedio sam i dva velika projekta – izgradnja žičare do Trebevića i Vijećnice, te veoma dobre odnose sa gradovima sa kojima Sarajevo ima prijateljske i bratske relacije.
Smatrate li da su se za vrijeme prethodnog i prethodnih mandata neki problemi u gradu mogli ili morali drugačije rješavati i kako?
Naravno da jesu, ali to nije mogla uraditi sama Gradska uprava sa svojim ovlaštenjima i nadležnostima. Svi naši građani sigurno osjete neke nedostatke koji nisu primjereni glavnom gradu države: ne postoji veliki gradski trg i mogućnost za njega je trajno izgubljena na račun izgradnje poslovnih objekata u centru grada, grad nema dovoljno parkova u centru, nema dovoljno parking prostora, nema dovoljno pješačkih zona, biciklističke staze, šetnice itd.
Šta građani Sarajeva mogu očekivati u Vašem mandatu i šta će biti prioritetni problemi koje ćete rješavati u gradu, a koji su u Vašoj nadležnosti?
Moj plan je funkcionalno povezivanje s Istočnim Sarajevom. To se može ostvariti zajedničkim projektima. Ovo povezivanje je interes građana koji je do sada bio prigušivan politikom. |
U našoj nadležnosti je samo prostorno planiranje, jedna specifična djelatnost u koju nemam uvida ali o kojoj nešto znam iz ugla socijalne znanosti. Već sada mogu reći da smo u nekim dijelovima grada izgubili šansu za urbanizaciju jer je prostor uništen neplanskom ili loše planiranom izgradnjom. A prostor nije samo geodetska kategorija nego i socijalna, od određuje formu i način življenja, on utiče na ljudske odnose i rekao bih da kreira socijalnu zajednicu. Međutim, posao gradonačelnika se ne mora zaustaviti na tome. Ja ću se angažirati i na nekim drugim projektima koji se mogu raditi u suradnji s općinama i Kantonom.
Znači li to da ćete raditi na, uslovno rečeno, spajanu 'dva Sarajeva', uprkos opaskama koje po tom pitanju stižu iz drugog entiteta?
Moj plan je funkcionalno povezivanje s Istočnim Sarajevom. To se može ostvariti zajedničkim projektima. Ovo povezivanje je interes građana koji je do sada bio prigušivan politikom.
Na koji način ćete Sarajevo iz ‘grada opasnog življenja’ pretvoriti u grad u kome njegovi građani neće strahovati od kriminalaca, lopova i uličnih razbojnika?
To također, i nažalost, nije nadležnost grada ali gradonačelnik ne može to stanje mirno promatrati. Ako ništa drugo inicirat ću rješavanje tih problema kod nadležnih. U upravi imam pomoćnike za neke oblasti koje ću uključiti u to ili čak napraviti reorganizaciju službe u kojoj će biti radna obaveza djelovati na to stanje. Očekujem da će policija raditi svoj posao, ona je to započela, na ulicama grada i raskrsnicama ne vidi se onaj veliki broj švercera koji prodaju ukradenu robu i profesionalno prosjače, ne vide se više djeca koja navaljuju na aute i slično.
Mislili smo na mnogo gore i opasnije situacije u gradu od prosjaka i djece 'koja navaljuju na auta', ali... Da li ćete se i kako baviti još jednom velikim gradskim problemom, gradskim ruglom – gomilom izgladnjelih pasa lutalica koji, osim što ih nije prijatno vidjeti na ulicama, predstavljaju i opasnost po život građana?
Grad treba razvijati kao glavni grad države, a to znači treba donijeti zakon o glavnom gradu i dati mu izvorne prihode. Niti u jednoj evropskoj zemlji ne postoji ovakva administrativna pozicija grada – između općina i kantona, bez nadležnosti. To je uvjet za promjene i evropeizaciju. |
Da, o postojanje pasa lutalica spada u to stanje. Postoji više načina da se to riješi. Trebat će se raditi zajedno s Kantonom i svim kantonalnim općinama na rješavanju tog problema. Postoji mogućnost da se nađu organizaciea izvan BiH koje prihvaćaju pse, imaju programe za to i sredstva. I na tome će se zaista i raditi.
Ipak, ovakvo Sarajevo teško da može postati moderna evropska metropola i i atraktivna turistička destinacija... Kako vidite ‘evropeizaciju’ grada, šta je po tom pitanju neophodno i hitno uraditi?
Istina je da je Sarajevo na listi poželjnih destinacija u svijetu na desetom mjestu. To mnogi ne znaju i ta infoarmacija potpuno je neiskorištena. Naša turistička realizacija je veoma mala. Grad treba razvijati kao glavni grad države, a to znači treba donijeti zakon o glavnom gradu i dati mu izvorne prihode. Niti u jednoj evropskoj zemlji ne postoji ovakva administrativna pozicija grada – između općina i kantona, bez nadležnosti. To je uvjet za promjene i evropeizaciju.
Šta bi to konkretno značilo?
Kada grad bude raspolagao svim svojim resurasima i kada se institucije države budu odnosile prema njemu kao prema svom glavnom gradu, moći će autonomno i odgovorno izgrađivati, staviti u funkciju sve svoje mogućnosti. Da bi se poželjnost pretvorila u realnost, potrebni su sadržaji. Mi te sadržaje imamo, od kulturnih, sportskih do prirodnih, ali ih treba staviti u funkciju. Imamo građane koji su ocjenjeni visokim osmim mjestom u svijetu po ljubaznosti – to je također velika vrijednost.
Iz Sarajeva će biti poslane dvije važne poruke: jedna svijetu o tome da je moguće pomiriti sve naše razlike i afirmirati zajedništvo, druga, nama samima, da ova zemlja ima perspektivu, da mladi imaju perspektivu i da postoji solidarnost Evrope s nama. |
Naredne godine, 28. juna, obilježava se stogodišnjica atentata na Franza Ferdinanda, austro-ugarskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu, kada će oči svjetske javnosti biti uprte u glavni grad BiH. Kako Sarajevo treba iskoristiti ovu šansu i predstaviti se u što reprezentativnijem svjetlu?
Pripreme za 2014. su već počele. Obilježavaju se dva događaja – početak Prvog svjetskog rata i Olimpijada. Oči svijeta će zaista biti uprte u Sarajevo. Francuska država je preko svoga ambasadora u Sarajevu već izradila okvirni program ovog obilježavanja, i ne samo u svoje ime nego i u ime zemalja EU. Iz Sarajeva će biti poslane dvije važne poruke: jedna svijetu o tome da je moguće pomiriti sve naše razlike i afirmirati zajedništvo, druga, nama samima, da ova zemlja ima perspektivu, da mladi imaju perspektivu i da postoji solidarnost Evrope s nama. Grad će se punim kapacitetom uključiti u realizaciju svih sadržaja predviđenih za ovo sjećanje i raditi zajedno s ambasadom Francuske i drugih zainteresiranih zemalja na tome.
(DEPO PORTAL)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook