U izjavi za Agenciju Fena Lazović je kazao da je od jučerašnje osnivačke skupštine očekivao puno više.

- Više u smislu jačih političkih poruka, a u isto vrijeme sam očekivao da će biti stranka koja će u kadrovskom smislu biti nešto novo. Ne vjerujem da u ovom političkom miljeu Demokratska fronta može biti velika politička snaga - istakao je Lazović.

Smatra da Komšić može  svojom energijom postići određene rezultate, ali ne one koji su jučer, kako je rekao, pompezno najavljivani.

- Mislim da će se politička scena morati na neki način dijeliti između sadašnjih realnih nosilaca vlasti i jedne nove, ali realne alternative u koju bi bile ubrojane ostale stranke poput Komšićeve, ali i SDU-a BiH, Naše stranke, Liberalne stranke, itd. Morat će se naći neki dogovor koji bi mogao rezultirati zajedničkim djelovanjem na izborima 2014. - mišljenja je Lazović.

Peti Hrvatski narodni sabor (HNS) nije donio ništa novo već ponavlja stavove iz Kreševske deklaracije i potcrtava stavove dvaju HDZ-a - kazao je u izjavi za Agenvciju Fena potpredsjednik Socijaldemokratske unije BiH (SDU BiH) Miro Lazović.

Teritorijalizacija BiH koju zagovaraju dva HDZ-a, pojasnio je Lazović, 'pokrivena je plaštom brige' za hrvatski narod.

- U suštini radi se o tome da dva HDZ-a ističu svoj politički zahtjev za rješavanje hrvatskog pitanja kroz realizaciju trećeg entiteta - mišljenja je Lazović.

Ustavne promjene su, dodao je, dobrodošle, ali samo ako zahvataju cjelokupnu teritoriju BiH.

- Ustavne promjene ne mogu biti realizirane na način Dragana Čovića koji je u nekoliko navrata kazao da je teritorijalna cjelina Republike Srpske neupitna. To je apsolutno na tragu dogovora Dragana Čovića i Milorada Dodika, a koji se odnosi na realiziranje trećeg entiteta - kazao je Lazović.

Također, stalni zahtjevi da se hrvatski član Predsjedništva BiH može birati samo i isključivo voljom hrvatskog naroda su za Lazovića neshvatljivi.

- Novi izborni zakon treba afirmirati bosanskohercegovačku državnu cjelinu i integrirati bh. društvo na način da članovi Predsjedništva BiH budu odgovorni prema državi BiH i svakom biraču ponaosob. Zašto ne bi neki Bošnjak, Srbin, Jevrej ili pripadnik ostalih glasao i za hrvatskog člana Predsjedništva - upitao je Lazović.

Zahtjevi da svaki narod bira svog predstavnika u Predsjedništvu, dodaje, nisu dobri i vode u konačnu teritorijalizaciju BiH.

- Mi se moramo vratiti evropskim standardima i idejama i izgraditi društvo u kojem će svaki građanin imati aktivno i pasivno biračko pravo - istakao je Lazović.

(FENA/em)