- Ekskluzivitet u pravima koja imaju konstitutivni narodi nauštrb svih onih koji to nisu, pa ponekad i na uštrb pripadnika drugih konstitutivnih naroda, mora prestati. Ono što je finalni cilj koalicije je identificirati sva diskriminatorna mjesta u našem zakonodavstvu, predložiti rješenja i modalitete rješenja, te dovesti do toga da ta rješenja budu usvojena. S obzirom na to koliko se teško donose odluke u parlamentima u BiH, jasno nam je da je to ambiciozan cilj, ali ako počnemo od pretpostavke da smo svi bar deklarativno protiv diskriminacije, mislim da nije i nedostižan. Imamo i dobar primjer promjene Ustava Kantona Sarajevo koja je napravljena jednoglasno, što bi mogao i trebao biti primjer svim drugim instancama vlasti, kaže Brkan u razgovoru za Fenu.

Da li ste zadovoljni dosadašnjim aktivnostima i učinkom Koalicije?

- Mislim da svi možemo biti zadovoljni aktivnostima Koalicije Jednakost do sada. S obzirom da postojimo tek neka tri mjeseca, a javno smo aktivni manje od dva, mislim da smo postigli mnogo. Usmjerili smo pažnju javnosti na problem diskriminacije na etničkoj osnovi, prije svega građana i građanki koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni. Pokrenuli smo izuzetno uspješnu kampanju u vezi predstojećeg popisa stanovništva, te smo jasno pokazali da se na popisu ne smiju dopustiti diskriminatorni upitnici. Mislim da je od pojave Koalicije Jednakost jasno da svi oni koji su diskriminirani, a posebno oni u našem društvu poznati kao "ostali", imaju svoj glas u javnosti i nekoga ko će na svaki mogući način štititi njihova prava i interese. Interesovanje medija i javnosti za aktivnosti koalicije, kao i "običnih" građana i građanki na svakom koraku svjedoče koliko je ovakva inicijativa nedostajala ovom društvu.

Koalicija Jednakost je najavila bojkot popisa ukoliko pitanja na popisnici ne budu otvorena. Zašto je to baš toliko presudno i kako mislite uopšte provesti jedan takav bojkot ukoliko donesete tu odluku?

- Jednostavno, ne smijemo praviti kompromise sa demokratijom u ovom društvu. Nedopustivo je da naše institucije donose odluke koje bi demokratski proces vratile unazad i koje bi poništile već usvojena rješenja bazirana na demokratskim i evropskim vrijednostima, a u ovom slučaju i na jasnim preporukama EUROSTAT-a. Posebno je neprihvatljivo da se to učini zbog političkih interesa pojedinih grupacija. Pitanja na popisnici su na probnom popisu bila otvorena, to je standard koji smo usvojili i ne smijemo nazad. Ukoliko se to desi, ukoliko nakon svih naših napora, te nakon nekoliko puta ponovljenih preporuka međunarodne posmatračke misije, pitanja budu u bilo kojoj drugoj formi koja nije potpuno otvorena, mi ćemo biti prisiljeni da pozovemo na bojkot popisa. A bojkot je u našoj državi, uz ovoliko nezadovoljstvo građana i građanki, veoma lako provesti. Kako znamo, to može biti presudno za implementaciju istog i validnost rezultata, te apelujemo na predstavnike institucija, u prvom redu na Vijeće ministara i Agenciju za statistiku BiH, da ne dopuste da se to dogodi.

Moram naglasiti da smo tražili hitne sastanke i sa odgovornim u Vijeću ministara za ovo pitanje, gospodinom Damirom Hadžićem, i sa direktorom Agencije za statistiku, gospodinom Zdenkom Milinovićem, kako bi razgovarali o ovome, ali evo, nakon mjesec dana i nekoliko puta ponovljenih poziva, još uvijek nismo dobili odgovor. A Vijeće ministara će se vjerovatno očitovati o ovom pitanju već u srijedu (danas, op. a.).

Postoje mnoge špekulacije u javnosti o očekivanjima od etničkog/nacionalnog izjašnjavanja na popisu. Kako komentarišete različite i kontradiktorne podatke koji su do sada prezentirani i šta su vaša očekivanja?

- Ono što treba naglasiti je da je u moru plasiranih podataka, zapravo jako malo njih bazirano na egzaktnim istraživanjima. Od podataka o rezultatima probnog popisa, do različitih procjena o etničkoj i nacionalnoj strukturi stanovništva baziranoj na pretpostavkama imali smo mnogo različitih dezinformacija. Mi smo do sada uspjeli da dođemo tek do nekoliko podataka koji su bazirani na istraživanjima a vjerovatno najrelevantnije je vršio UNDP prije nekoliko godina kada je na velikom uzorku ispitivao identitete građana i građanki. Rezultati su pokazali da je 43 post ispitanika deklarisalo građanin/ka BiH kao primarni identitet, dok je 57 posto ispitanika navelo jedan od konstitutivnih naroda kao primarni identitet.

Želim, međutim, da naglasim da je naše očekivanje prije svega da popis prođe bez zloupotreba i da se svaki građanin i građanka izjasne onako kako žele. U ovakvom ozračju, uz agresivne kampanje koje se vode, uz ignorisanje od strane agencija za statistiku i njihovog očitog stavljanja u funkciju pojedinih kampanja, neodgovornost Vijeća ministara BiH, jako je teško očekivati da rezultati popisa ne budu manipulirani i da imaju ikakvog smisla. Zbog toga smo upravo najbliži odluci da pozovemo na bojkot, ako ne cijelog popisa, ono bar ovih "osjetljivih" pitanja.

Nedavno je agencija "Prizma" izbacila istraživanje o etničkoj/nacionalnoj strukturi. Kako komentarišete to istraživanje?

- Prvo, istraživanje agencije "Prizma" je metodološki jako diskutabilno. Da ne ulazimo previše u detalje, ovo istraživanje je imalo jako mali uzorak, nije uopšte jasan cilj istraživanja, stratifikacija uzorka je vrlo upitna, kao i objektivnost cijelog istraživanja. U svom objašnjenju, "Prizma" je saopštila da je svoj uzorak radila prema onom sa probnog popisa, što je potpuno nemoguće, jer probni popis uopšte nije imao reprezentativan niti stratificiran uzorak.

Zatim, iznenađuju i potpuno paušalni zaključci o "najadekvatnijoj" formi postavljanja pitanja o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju, koji nemaju nikakvo uporište u nauci. Veoma su problematične i dosadašnje javne izjave gospodina Dine Đipe, direktora "Prizme", koje predstavljaju otvoreno svrstavanje uz kampanju "Bitno je biti Bošnjak", čime se diskreditira samo istraživanje. Postavlja se, naravno, pitanje motiva za realizaciju istraživanja, tim prije što javnosti nije saopšteno na koji način je finansirano cijelo istraživanje i zašto nisu dostupni cjelokupni podaci o istraživanju. Ali, moram naglasiti da čak i ovako diskutabilno istraživanje kaže da u BiH ima 19 posto onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, što bi u prevodu značilo da prema rezultatima istraživanja agencije "Prizma" trebamo očekivati minimalno 700 hiljada građana i građanki koji se na popisu neće izjasniti kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Spomenuli ste "osjetljiva" pitanja. Kako tumačite tvrdnje da je cijela zbrka napravljena oko tih pitanja a niko zapravo ne raspravlja dovoljno o drugim aspektima popisa?

- Apsolutno se slažem. "Osjetljiva" pitanja nisu ni trebala biti dio popisnice, posebno ne na način kako se tretiraju trenutno. Sve države u Evropskoj uniji u kojima postoji potencijal za etničke nesuglasice, uopšte ne postavljaju to pitanje. Ali, kada je već postavljeno, najvažnije je da ostane otvoreno i da svako ima pravo na slobodno izjašnjavanje.

Iako je i nama ovo centralna tema, zbog ciljeva Koalicije Jednakost koji su usmjereni na ukidanje ustavne diskriminacije "nekonstitutivnih" građana i građanki Bosne i Hercegovine, mi ćemo intenzivno raditi i na edukaciji građana i građanki o svim aspektima popisa, praktičnim pitanjima, kao i svim pravima i obavezama svih uključenih u proces provođenja popisa. Popis je važan za nas iz više razloga i nadamo se da ga naše institucije neodgovornim ponašanjem neće dovesti u pitanje.

(Fena/eb)