U općini Ljubuški rađa se poslovna zona. Dok država kasni sa reformama, građani u pograničnim općinama počeli su raditi na maksimalnom iskorištavanju skore granice sa Evropskom unijom.

Sada kada su gotovo završeni dionica autoceste i budući šengenski prelaz, općinske vlasti spremno dočekuju investitore, izvještava FTV.

U punom jeku su pripreme za poslovnu zonu koja će biti tačno pred vratima Evropske unije. Površine 164 hekltara zemlje, to je najveći takav prostor na području cijele države.

- Smatramo da će Hrvati, htjeli ili ne, morati dio svoje proizvodnje preseliti na prostore članica CEFTA-e. Hoće li to biti BIH, Srbija ili neka druga država to ćemo vidjeti. Dosta će ovisiti i o aktivnostima same države BiH, kaže Ivan Bebek, savjetnik načelnika Općine Ljubuški za gospodarski razvoj.

Interesi Ljubušaka su da resursi budu zajednički iskorišteni u razvoj i sa jedne i sa druge strane granice dvije države. Sutra kada država Hrvatska postane članica EU, Ljubušaci tu granicu vide kao veliku priliku, po uzoru na Istru koja je svoje potencijale iskoristila sa Italijom i Slovenijom.

- Sa svojim partnerima iz prekograničnih područja Istrani su snažnije koristili sredstva evropskih fondova za razvoj. To je ono što bismo i mi trebali uraditi, posebno u Hercegovini, kaže Ivan Jurilj, direktor Regionalne razvoje agencije za ekonomski razvoj.

Osim Ljubuškog u zapadnoj Hercegovini još dvije općine - Posušje i Grude - graniče sa Hrvatskom.

Brojni subjekti apliciraju prema IPA fondovima, a saradnja sa susjedima u ovom kantonu se posmatra kao zajendičko turističko tržište.

(DEPO, BLIN/md)