Najčešći motivi na obojenim jajima su cvijeće, klas pšenice, djetelina, ptice, leptiri, zečevi, križ i citati iz Biblije. Vrijedne Hrvatice iz Bugojna, od kojih su neke članice Udruge žena "Kraljica Katarina Kosača“, rado pričaju za Fenu o ovom i drugim običajima koji se vežu za Uskrs.

- Najbolji način za bojenje jaja je da se ona kuhaju u ljuski od luka 10-15 minuta, i ne na jakoj vatri. To je stari način koji smo naslijedili od naših baka, od starina, i najzdraviji, jer jaja, ako i puknu mogu se pojesti dok, ako puknu u farbi, nisu za jelo. Najbolja su za bojenje, svakako, domaća jaja - kaže Dubravka Gavranović.

Dodaje da za ovaj Uskrs planira u svom domu ofarbati 80-90 jaja. Uvjerena je i ovaj put da će jaja završiti kod njenih prijatelja, djece, rođaka i svih koji joj dođu čestitati blagdan, čijem se dolasku raduje svim srcem jer je i za nju, kao i za sve katolike, Uskrs nešto posebno.

Za nju je Uskrs velika radost. Smatra da je ključno za svakog čovjeka da je u duši radostan jer, ako nije tako, onda nema ni boljitka.

U blagdanskom raspoloženju je i njena prijateljica Franjka Bagarić-Kasalo, u čijem su se domu, također, u vreloj vodi ovih dana krčkala jaja.

- I ja bojim jaja onako kako je to radila moja mama, u lučini. Na ljusku stavljamo malo djeteline tako da budu šarena. Šaramo ih i uz pomoć voska. Želja moje obitelji je, naravno, da radost blagdana podijelimo sa što više ljudi. Želimo, također, da u srcu budemo vjerni, da budemo u miru sa svakim a posebno sa svojim bližnjima. To je najvažnije - poručuje Franjka.

Ivanka Landika nam pokazuje na sadržaj korpe koja se nosi na posvetilište subotom navečer, objašnjavajući simboliku ovog uskrsnog običaja.

- Uz jaja, u korpi je pogača, sir i meso. Nosi se još šibica, so i neko piće, naravno ako neko želi. Hrana koja je posvećena u crkvi jede se po povratku ili ujutro za doručak. Obično se za svakog člana obitelji uzme po jedno jaje. Ljusku od jajeta najbolje je zakopati u bašti, ako smo to u prilici. Na Uskrs slavimo, jede se jagnjetina, pečenje, obično pita sirnica ili jajača. Taj običaj je ostao, ali ima stvari koje su se promijenile u odnosu na nekadašnje Uskrse. Hrana koja se pravila bila je uglavnom sva od domaćih proizvoda, ništa se nije kupovalo. Danas su stvari malo drugačije, žene su više zaposlene i većinu stvari i namirnica, koje su im potrebne u pripremi za Uskrs, kupe u trgovini - kaže Ivanka.

(FENA/dg)