Papa Franjo svečano euharistijsko slavlje predvodit će u podne na Trgu svetoga Petra u Vatikanu.

- Kristovo uskrsnuće je događaj koji je više od svih drugih događaja označio povijest. Ono je dar kojim je Bog obdario čovječanstvo. Ono je središte naše vjere. Uskrs daje smisao i cilj našem životu. Isus uskrsli pobjeđuje strah u našim životima. Stoga na Uskrs ne bismo smjeli prečuti Isusov poziv: Ne boj se! Ne treba se bojati onaj koji je otvoren Bogu, koji zna gdje je vrelo novoga života. Draga braćo i sestre, uskrsna poruka i ove godine dolazi do nas u konkretnosti našega života i briga koje nas dnevno pritišću u našoj hrvatskoj svakidašnjici i kojih smo duboko svjesni. Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi na čudesan način riješiti naše probleme, ali u vjeri nosimo sigurnost da se za ljudske poteškoće mogu naći rješenja i da smo zajedno pozvani graditi budućnost. Uskrs pobjeđuje svako beznađe. On je blagdan nade i života - poručio je Bozanić u čestitci za Uskrs, a prenose mediji.

Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca Nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem martu i aprilu, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom.

Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi. Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. martom.

Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. marta i 25. aprila, pa je zato Uskrs pomični blagdan. U crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji. Zato Uskrs ne slave svi kršćani u isti dan.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)