Znanstvenici su u špilji Riparo di Mezzena na sjeveru Italije pronašli ostatke osobe za koju se smatra da je bila hibrid neandertalca i homo sapiensa. To otkriće objavljeno je u on-line znanstvenom časopisu PLoS ONE.

- Prema morfologiji donje čeljusti lice osobe iz Mezzene imalo je izgled između klasičnih neandertalaca, koji su imali povučenu donju čeljust bez brade, i suvremenih ljudi, koji imaju isturenu vilicu sa snažno razvijenom bradom - izjavila je Discovery News koautorica studije Silvana Condemi, antropologinja sa Univerziteta Aix-Marseille.

Condemi i njeni suradnici izolirali su mitohondrijsku DNK iz nađenih ostataka te zatim spoznali da je ona neandertalska. Kako se mitohondrijska DNK prenosi s majke na dijete, zaključili su da je “hibrid iz Mezzene” bio plod seksualnog odnosa između neandertalke i modernog čovjeka koji se zbio prije 30.000 do 40.000 godina.

Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom su se putu razdvojili prije oko 300.000 godina. Neandertalski ostaci prvi put su nađeni 1856. godine u njemačkom rudniku Neandertal prema kome su dobili ime. Inače, neandertalci su živjeli na ograničenom području od Atlantika do Uzbekistana te od sjeverne Evrope do Bliskog istoka, a smatra se da njihova populacija nikad nije brojala više od 15.000 pojedinaca.

Antropolozi su dugo spekulirali o tome jesu li se dvije vrste ljudi uzajamno miješale jer su neki fosilni ostaci, poput “dječaka iz špilje Abdigo do Lagar Velho u Portugalu”, upućivali na hibride homo sapiensa i neandertalca. No, tek je razvoj modernih tehnologija omogućio uvid u neandertalski DNK pri čemu su važan doprinos imale 38.000 godina stare neandertalske kosti iz Vindije. Na osnovi DNK analize tih kostiju skupina Svante Paaboa 2010. godine otkrila je da u svakome od nas ima ponešto od neandertalaca. Tačnije, većina ljudi izvan Afrike u svom genomu sadrži između jedan i četiri posto neandertalske DNK. Bude li potvđeno da je “osoba iz Mezzene” hibrid neandertalca i homo sapiensa, bit će to prvi direktni dokaz o uzajamnom miješanju dviju vrsta ljudi.

U doba kad su moderni ljudi stigli u Italiju neandertalci su imali razvijenu svoju musterijansku kulturu koja je trajala oko 200.000 godina. Iako su se križali s ljudima, čini se da nikada nisu napustili svoje običaje. Dr. Silvia Condemi smatra kako su neandertalci nevoljko prihvatili dolazak homo sapiensa. Ona i njezini suradnici pobornici su teorije prema kojoj su moderni ljudi često silovali neandertalske žene što podsjeća na suvremene slučajeve etničkog čišćenja.

Neandertalci su izumrli prije oko 30.000 godina, a o njihovom nestanku postoji više teorija. Dok neki smatraju da se nestanak neandertalaca može pripisati klmatskim promjenama, sve više znanstvenika tvrdi kako su izumrli jer se nisu mogli nadmetati s modernim ljudima. Pripadnici vrste Homo sapiens iz istoga okoliša mogli su izvući više hrane jer su imali raznovrsnije prehrambene navike, a bili su i inovativniji u izmišljanju novog oruđa.

Kakvi su bili neandertalci?

• Imali su deblju lubanju od modrenih ljudi

• Bili su mišićavi i robusni

• Imali su crvenu kosu i pjegice na licu

• Niži od modernih ljudi: u prosjeku visoki 158 centimetara

• Imali su kraće noge i ruke od modernih ljudi

• Koristili su kremen i kamena oruđa

• Hranili se jelenima, mladim nosorozima, bizonima, orasima i raznim biljkama

• Pokapali su svoje mrtve, a ima naznaka da je među njima bilo i kanibala

(Jutarnji.hr, DEPO, BLIN/md)