BiH je među pet vodećih zemalja u svijetu prema visini finansijskih doznaka migranata u odnosu na bruto društeni proizvod. Čak dvije milijarde dolara svake godine uđe u BiH samo preko banaka, a procjenjuje se da još najmanje toliko dođe po drugim osnovama, piše Deutsche Welle.

Namik Alimajstorović godinama radi u Velikog Britaniji i redovno šalje novac porodici u BiH: - Ja nikada dolje nisam poslao novac preko banke. Obično to ide preko prijatelja, vozača. Niko nije nikada nije pitao koliko recimo jedan autobus iz Njemačke donese keša.

Alimajstorović je i član Svjetskog saveza dijaspore BiH koja se godinama zalaže pored ostalog i za jače investiranje u BiH. Međutim problem je, kaže on, što je BiH posebna zemlja: “BiH je među najkorumpiranijim zemljama na svijetu i kako od nekoga tražiti da ulaže u tako korupmiranu ekonomiju i tako otežane uslove poslovanja i poresku politiku. Vjerujte dijaspora nije vezana da emotivno ulaže novac, novac se ulaže po ekonomskim rezonima”.

Tog rezona u BiH nema. Nema jer nadležne institucije raspolažu uopštenim podacima o tome da oko million i 400 hiljada lica koje vode porijelo iz BiH, žive van zemlje, što je jedna trećina stanovništva. U Ministarstvu za ljudska prava i zbjeglice BiH izražavaju žaljenje što na desetine službenika koje plaćaju poreski obveznici nisu u stanju da odgovore na naša pitanja o ovoj temi: “Pomoćnica ministra je jedina zadužena za izjave za medije. Trenutno je na bolovanju. Meni je zaista žao što se neko od nas razbolio u vrijeme kada vama treba izjava”.

BiH živi od doznaka

Ali zbog toga postoje mnoge međunarodne organizacije u BiH koje ionako već godinama rade poslove domaćih vlasti.

Novac iz inozemstva kao posljednji spas

U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) procjenjuju da oko dvije milijarde doznaka stiže godišnje u BiH ali da je mnogo neregistrovanog novca, odnosno novca koji se ne uplaćuje preko banaka: “Kada poredite stanje privrede u BiH i standard života ljudi onda možete zaključiti, kao što je to recimo u Srbiji, da veliki dio novčanih sredstava dođe izvana, a da nije zarađen u BiH. Veliki broj porodica, što će pokazati i novi popis, ima nekoga ko je vani i ko im pomaže”, kaže Alma Šunje iz IOM-a.

Međutim zabrinjavajuće je da visina doznaka, u odnosu na ranije godine pada, na šta upozoravaju i ekonomisti. Ono što može biti pogubno za građane BiH je što će taj novac jednom nestati, kaže ekonomista Svetlana Cenić: “Ti ljudi praktično izdržavaju dobar dio stanovništva. To je ono što se mi često pitamo kako preživljavamo. Šalje se da bi se preživjelo i kako ćete to usmjeriti u bilo šta. To su sve pojedinačne doznake. To pokazuje kakva smo mi država i da nas zabolu uvo što živimo na tome misleći da će to biti vječno”.

Šta je dijaspora?

Procenat doznaka ranijih godina bio je i preko 25 procenata od bruto društvenog proizvoda, što samo govori da iako se radi o velikom udjelu u BDP-u, da postotak novčanih doznaka iz dijaspora ima tendenciju opadanja.

U posljednje vrijeme se sve više govori o mogućem formiranju ministarstva za dijasporu ali prema mišljenju mnogih ono ne bi ništa novo donijelo. “Ministarstvo za dijasporu bi se utopilo u ostala ministarstva i malo bi moglo djelovati”, slaže se i publicista i član Udruženja građana povratak iz Banjaluke, Nail Osmančević.

U BiH postoji i nedorečenost šta čini dijasporu, odnosno da li dijasporu predstavljaju samo ljudi koji su 60-tih godina otišli iz BiH ili u tu kategoriju spadaju i izbjegli iz BiH tokom protekog rata. Oko ovog pitanja ne mogu se složiti ni mnogobrojna udruženja koja okupljaju iseljenike iz BiH, što govori da ni unutar njih ne postoji jedinstvo jer nacionalni osnov uglavnom čini strukturu njihovog funkcionisanja.

(DEPO/BLIN/em)