Foto: DEPO Portal

Tokom dana će je uputiti potpredsjednicima FBiH Mirsadu Kebi i Svatozaru Pudariću, čiji su potpisi saglasnosti također potrebni da bi odluka bila proslijeđena Domu naroda Federalnog parlamenta, koji daje konačnu potvrdu.

To što je odluku donio mimo vlastitih uvjerenja, obrazložio je medijskim pritiskom protiv njega i atmosferom, stvorenom u javnosti, da njegov ured blokira imenovanje nedostajućih sudija.

Odluku je, kaže, donio iako je od nadležnih institucija, od kojih je zatražena dodatna provjera kandidata, potvrđeno da je Šahbaz Džihanović, kao generalni konzul u Muenchenu, nezakonito izdavao državljanstva BiH nekim osobama kojima je kasnije državljanstvo oduzimano.

Obrazlažući opširno svoju odluku, predsjednik FBiH je novinarima na pres-konferenciji hronološki iznio šta je sve tome prethodilo.

- Nakon što je 13. 02. 2013. godine od oba dopredsjednika FBiH uskraćena suglasnost na odluku o imenovanju u Ustavni sud FBiH gospodina Izmira Hadžiavdića, uz obrazloženje da je Hadžiavdić kandidat stranke SDA te da kao takav ne može dobiti suglasnost  dopredsjednika, a vjerojatno niti većine u Domu naroda poradi moguće poitičke ovisnosti, smatram ovdje važnim napomenti kako je Izmir Hadžiavdić državni službenik te da mi nije do kraja jasno kako u poziciji državnog službenika njegova navodna politička opredijeljenost nije zapreka a u Ustavnom sudu bi bila zaprekom - naveo je.

Uvažavajući stav svojih dopredsjednika, ali i činjenicu da je odluka u vezi sa Hadžiavdićem bila dostavljena Domu naroda u aprilu 2012. godine, te da nije niti razmatrana jer na tu odluku suglasnost nije dao dopredsjednik Pudarić, pa je ona povučena iz Doma naroda 25. 10. 2012. godine, Budimir kaže da je s ciljem iznalaženja rješenja imenovanja tri suca Ustavnog suda, sukladno zahtjevu Ustavnog suda i raspisanom natječaju od VSTV-a te opravdanom očekivanju cjelokupne javnosti, dopredsjednicima otpočeo konzultacije o drugom kandidatu iz reda Bošnjaka.

- Smatram važnim podsjetiti na činjenicu da je od 2008. godine, zbog nedostatnog broja sudaca Ustavnog suda, bilo imenovano šest od ukupno devet, onemogućeno djelovanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa te da je odlaskom suca Vehabovića, u Ustavnom sudu od ukupno devet sudaca trenutačno imenovano samo pet, čime je iznimno otežan rad i donošenje odluka Ustavog suda, za svaku odluku potrebno je pet glasova. Dopredsjednik FBiH Mirsad Kebo svojim je dopisom povukao prijedlog za imenovanje  Izmira Hadžiavdića u Ustavni sud FBiH, a s liste uspješnih kandidata, sačinjene od VSTV-a, predložio je Šahbaza Džihanovića - rekao je Budimir.

S obzirom na to da Džihanović do tada nije predlagan, Budimir je, kaže, smatrao sam svojom obvezom izvršiti dodatne provjere kandidata prije nego potpiše odluku o imenovanju sudaca koji nisu mandatni na određeni vremenski rok već ostaju u Ustavnom sudu do svoje 70. godine života.

- Tijekom prve provjere suočen sam s jednom nelogičnošću koja je meni a i većini građana Federacije BiH u biti potpuno jasna, a ogleda se u sljedećim činjenicama: Džihanović je bio politički vrlo aktivan te je kao član predsjedništva Stranke za BiH obnašao i dužnost dopredsjednika FBiH a nakon razlaza s tom strankom, formirao i stranku Pokret za promjene. Kako je u slučaju Hadžiavdića zapreka za imenovanje moguća politička ovisnost, a kod Džihanovića, unatoč aktivnom i zapaženom političkom angažmanu, moguća politička ovisnost ili opredijeljenost nije zapreka? - kaže predsjednik FBiH.

Pored toga, dodao je Budimir, 19. februara ove godine Ured predsjednika Federacije BiH zaprimio je podnesak kome je u privitku bilo izvješće Državnog povjerenstva koje je utvrdilo da je Džihanović, obnašajući dužnost generalnog konzula BiH u Munchenu, protivno zakonskim propisima, zlorabeći poziciju generalnog konzula, izdavao državljanstva Bosne i Hercegovine stranim državljanima, koja su istima oduzeta.

- Izvršena je provjera autentičnosti dostavljenog izvješća Državnog povjerenstva u Parlamentu BiH, koja je potvrdila autentičnost dostavljenog izvješća, odnosno da je Džihanović izdavao državljanstva protivno zakonu - kazao je on.

Istovremeno je upućen dopis Tužiteljstvu BiH kojim je zatražena provjera aktivnosti u svezi s utvrđenim činjenicama od Državnog povjerenstva.

Državno tužiteljstvo je na upit Ureda predsjednika odgovorilo kako za navedena djela, a koja su počinjena do 1998. godine, zakonom nastupa zastara pet godina od počinjenja te kako je Tužiteljstvo zahtjev o pokretanju istrage zaprimilo 2008. godine te nije ni pokrenulo istragu jer je nastupila zastara za počinjena djela. Od relevantnih institucija zatražena je informacija o razlozima oduzimanja državljanstava osoboma koje su na popisu onih koji su državljanstvo stekli na nezakonit način te o njihovom djelovanju na prostoru BiH i šire.

- Odgovori koji su zaprimljeni u Uredu predsjednika nisu bili u svrhu razjašnjenja tih okolnosti te je moj dojam kako su za cilj imali samo ispuniti formu. Važnim smatram napomenuti kako Ministarstvo sigurnosti BiH do danas nije dostavilo odgovor na upit o djelovanju osoba sa spornim državljanstvom, koje im je oduzeto - rekao je Živko Budimir na pres-konferenciji.

Prema tome, zaključio je, s obzirom na to da su sve institucije njihovim odgovorima te uskraćivanjem informacija „iako im je obveza u ovako značajnom predmetu čak i bez izravnog upita, odgovorne osobe upoznati s činjenicama važnim za donošenje odluke“, on je doveden u poziciju da mu je onemogućeno raspolagati svim činjenicama važnim za donošenje odluke.

Uz sve to, Budimir je, kako tvrdi, cijelo vrijeme bio izložen ne samo medijskom pritisku već i svojevrsnom medijskom linču kome su na određen način podlegli i pojedini međunarodni subjekti.

- Na koncu, dužan sam iznijeti i svoje osobne dojmove u ovom konkretnom slučaju, koji je po mom osobnom sudu, cjelokupnoj javnosti približio stavove, postupke i djelovanje političkih stranaka kojima krše ili zanemaruju zakone i propise ako je to u interesu dostizanja njihovih ciljeva pa i ako su protiv interesa zajednice. Ova činjenica o djelovanju Džihanovića kao generalnog konzula bila je dostupna i poznata kako njegovoj političkoj stranci tako i onoj koja ga je na dužnost generalnog konzula i postavila, ali je bila ne samo zanemarivana već i prikrivana sve dok nije ugrožavala te stranke te nije bila zaprekom ni pri izboru za suca Suda BiH - naveo je Budimir.

Po njegovim riječima, posebno je zanimljivo da na tu činjenicu nisu reagirali predstavnici drugih naroda ili je i to bio predmet nekih drugih političkih trgovina kojima su na neke druge pozicije izabrani ili imenovani kadrovi sa sličnim hipotekama.

- I u ovoj proceduri natječaja, neki kandidati, poput Lidije Korać, eliminirani su kao nepodobni za Ustavni sud iako je ono što im je stavljano na teret beznačajno i neusporedivo s konkretnim slučajem. Stoga me i isključivost u potpori Džihanoviću jednako razočarava kao i dugogodišnje prikrivanje i zataškavanje počinjenoga. Kao legalista, a u svrhu razuvjeravanja cjelokupne javnosti da ove provjere nisu sa svrhom blokiranja funkcioniranja institucija, već upravo suprotno, s namjerom stvaranja preduvjeta zakonitog, pravednog i neovisnog funkcioniranja ovako važne institucije, a što sudeći po reakcijama mnogima nije cilj, doveden sam u poziciju da mimo svojih uvjerenja u daljnju proceduru uputim odluku o imenovanju Šahbaza Džihanovića u Ustavni sud FBiH - kazao je Budimir.

Naime, istaknuo je, prijedlog da u Ustavni sud FBiH bude imenovan neko od preostalih uspješnih kandidata Bošnjaka nisu podržali dopredsjednici Kebo i Pudarić.

Odluka o imenovanju u Ustavni sud FBiH Dragice Dragičević, Sahbaza Džihanovića i  Mladena Srdića će tijekom današnjega dana biti upućena na suglasnost dopredsjednicima  Kebi i Pudariću, a po dobivanju suglasnosti, u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

- Sve eventualne posljedice ove odluke u daljnjem procesu imenovanja sudaca Ustavnog suda više nisu odgovornost mene kao predsjednika Federacije BiH - zaključio je Živko Budimir na današnjoj pres-konferenciji.

(DEPO PORTAL/dg)