Privrednici u Njemačkoj godinama se žale na manjak stručnjaka. Postoje propisi koji ograničavaju dolazak radne snage iz BiH, ali šanse za dobijanje radne dozvole imaju visokovalifikovani kadrovi – i medicinsko osoblje.

Ja sam se prijavio na internet stranicama nekoliko arhitektonskih biroa u Njemačkoj. Tri-četiri firme su bile zainteresovane i pozvale me na razgovor za posao, kaže Faruk Pirić

Faruk Pirić je odlučio da potraži sreću na Zapadu. Ovaj arhitekta iz Sarajeva je u internetu potražio adrese nekoliko firmi iz Njemačke i odlučio da sam preuzme inicijativu.

"Ja sam se prijavio na internet stranicama nekoliko arhitektonskih biroa u Njemačkoj. Tri-četiri firme su bile zainteresovane i pozvale me na razgovor za posao."

Nakon toga je sve išlo vrlo brzo. Dobio je ugovor s kojim je otišao u njemačku ambasadu i za tri mjeseca se našao u Refrathu nadomak Kölna gdje radi kao vođa projekta.

Stručnjaci imaju šansu

Državljani BiH inače nemaju pravo da traže posao na njemačkom tržištu rada, osim ako nemaju priznatu univerzitetsku diplomu i imaju konkretnu firmu koja im nudi radno mjesto, kaže Beate Raabe, iz Centrale za zapošljavanje stručnjaka pri njemačkoj Agenciji za rad. U tom slučaju se može dobiti takozvana plava karta koja omogućava dolazak stručnjaka ako im firme ponude platu od 46.400 eura godišnje, ili 36.192 eura u deficitarnim zanimanjima, navodi Raabe.

"U Njemačkoj u ovom trenutku postoji deficit ljekara, inžinjera mašinstva i elektrotehnike, te informatičara", kaže ona.

Samo u ovim branšama otvoreno stoji 120.000 radnih mjesta, navodi Institut za njemačku privredu. Beate Raabe ističe kako su njemačke vlasti pokrenule i posebnu internet stranicu www.make-it-in-germany.com na kojoj zainteresovani mogu da pronađu više informacija.

Raabe kaže kako građani BiH sa hrvatskim pasošem, ulaskom Hrvatske u EU stiču ista prava kao i svi ostali građani ove nove članice. Ipak, još ranije su njemačke vlasti odlučile da za vlasnike hrvatskih pasoša u prve dvije godine važe propisi kao i do sada. Oni su u nešto povoljnijem položaju jedino zbog toga što kao sezonski radnici u Njemačkoj mogu da borave šest mjeseci.

Nedostatak medicinskog osoblja

Međutim, Njemačkoj ne nedostaju samo inžinjeri i ljekari. Već postoji zahtjev iz Njemačke Bosni i Hercegovini da odobri slanje osoblja za njegu starih i bolesnih. U skladu s tim je i Vijeće ministara BiH protekle sedmice odobrilo državnoj Agenciji za rad i zapošljavanje da uđe u proces potpisivanja odgovarajućeg sporazuma sa njemačkom Agencijom za rad.

Boris Pupić iz državne agencije za zapošljavanje očekuje da će sporazum biti potpisan uskoro i da bi u prvi mah posao moglo da dobije 200 do 250 medicinara iz BiH

Boris Pupić iz državne agencije za zapošljavanje očekuje da će sporazum biti potpisan uskoro i da bi u prvi mah posao moglo da dobije 200 do 250 medicinara iz BiH. Oglasi o tome biće okačeni u svim biroima za zapošljavanje širom BiH. Konačnu odluku o tome koji kandidati će dobiti posao donosi isključivo njemački poslodavac.

Pupić kaže da i brojne privatne agencije nude posredovanja u traženju posla, da neke od njih i varaju građane, te da u državnoj agenciji provjeravaju i poslodavce.

"Mi od poslodavaca koji nam se obrate tražimo da preciziraju sve troškove: platu, troškove prevoza, smještaja, da li radnici imaju zdravstveno i penziono osiguranje... Tako zainteresovani odmah mogu da znaju da li im se odlazak u inostranstvo isplati ili ne."

Studentski rad

Agencija nudi i tromjesečni boravak u Njemačkoj studentima koji se ne nalaze na završnim godinama svog školovanja.

Studenti za poslove koji su uglavnom vezani za ugostiteljstvo i poljoprivredu prvo moraju da polažu ispit iz njemačkog jezika, što se obavlja u samoj agenciji. Prošle godine je tako u Njemačku otišlo oko 80 studenata, kaže Pupić.

"U aprilu ove godine očekujemo prve ponude za takozvano ferijalno zapošljavanje. Tek tada ćemo konkretno znati koliko mjesta možemo da ponudimo studentima iz BiH."

Socijalna godina opcija za medicinare

Sporazumu o dolasku medicinskog osoblja iz BiH sigurno će se obradovati Sead Kozličić, vlasnik firme Medical Care iz Sindelfingena, koja se bavi njegom bolesnika i starijih osoba. On je dosada doveo 12 radnika iz BiH na osnovu propisa o takozvanoj socijalnoj godini. Posebne firme iz socijalnih djelatnosti, u koje spada i Medical Care, mogu tako dovesti osobe mlađe od 26 godina na godinu dana uz mogućnost produženja ugovora na dodatnih šest mjeseci. Osobe starije od 26 godina mogu takođe doći na godinu dana, ali pozivajući se na jedan drugi propis, takozvani "Bundesfreiwilligendienst", koji je stupio na snagu nakon što je ukinuto civilno služenje vojnog roka.

Sead Kozličić kaže da BiH mora da požuri sa sklapanjem sporazuma sa Njemačkom o dolasku medicinskog osoblja jer Nijemci već razmišljaju čak o dovođenju radne snage iz Kine

Pri tom veliku olakšicu predstavlja ukoliko neko već ima nostrificiranu diplomu medicinskog tehničara, odnosno njegovatelja.

Ako neće BiH, hoće Kina

Prihodi od tog posla nisu toliko veliki, ali su dovoljni za normalan život, kaže Kozličić. On dodaje da BiH mora da požuri sa sklapanjem sporazuma sa Njemačkom o dolasku medicinskog osoblja jer Nijemci već razmišljaju čak o dovođenju radne snage iz Kine.

"Njemačka ima akutni problem sa osobljem za medicinsku njegu. Trenutno je, prema raznim izvorima, ovdje otvoreno od 700 hiljada, pa čak i do milion radnih mjesta za medicinske sestre, odnosno medicinske tehničare. Osim toga, ljudi iz BiH imaju neku vrstu socijalne predispozicije za taj poziv. U BiH je uobičajeno da se starije i oboljele osobe njeguju u krugu porodice. U Njemačkoj to nije slučaj. Nijemci se stoga rijetko odlučuju da se uopšte posvete tom pozivu."

Što se takozvanog odliva radne snage iz BiH tiče, Kozličić kaže kako bi dolaskom radnika u Njemačku BiH riješila velike socijalne probleme koje ima, ali da bi tako mogla da računa i na dodatnu finansijsku injekciju: "Ne smijemo zaboraviti da je dijaspora najveći investitor u BiH i da ona šalje milijarde maraka u domovinu."

Hljeb sa sedam kora

Ipak, ni u Njemačkoj ne teče svuda med i mlijeko, a gastarbajterski hljeb ponekad ima i sedam kora. Ne radi se samo o novcu i zaradi, nego i o potpuno drugačijim običajima, načinu života, kulturi...

Što se Faruka Pirića sa početka ove priče tiče, ni mjesto vođe projekta nije moglo da ublaži nostalgiju i daljinu koja ga dijeli od porodice: "Ja sam sada u fazi odluke da li da ostanem ili da se vratim u BiH. Razlozi za to su privatne prirode."

(Dw.de, DEPO, BLIN/md)