GEOLOŠKA PROŠLOST

Veliko otkriće: Ispod ledenog pokrivača Antarktika uočeni drevni lanci 'superplanina' veličine Himalaja

Nedjeljni magazin20.11.26, 18:46h

Veliko otkriće: Ispod ledenog pokrivača Antarktika uočeni drevni lanci 'superplanina' veličine Himalaja
Hrapavost terena ispod leda direktno utiče na brzinu kojom se ledeni pokrivač kreće prema okeanu, što je ključni faktor za predviđanje globalnog porasta nivoa mora

 

 

Međunarodni tim naučnika otkrio je korijene dosad nepoznatog sistema drevnih planinskih lanaca ispod ledenog pokrivača Antarktika. Ti planinski lanci, poznati kao "superplanine", po veličini su uporedivi s Himalajima.

 

Otkriće stručnjaka s Australskog nacionalnog univerziteta (ANU) i njemačkog Istraživačkog centra za geonauke GFZ, objavljeno u časopisu "Earth and Planetary Science Letters", ne samo da mijenja dosadašnje razumijevanje geološke prošlosti kontinenta već nudi i novo objašnjenje razvoja života na Zemlji.

 

Istraživači su identifikovali ostatke ogromnih drevnih planinskih lanaca nastalih tokom formiranja superkontinenta Gondvane prije oko 650-450 miliona godina.

 

Po navodima naučnika, ti lanci nastali su sudarom Antarktika s Indijom i Afrikom, u procesu koji opisuju kao najveći planinotvorni događaj koji je pogodio taj kontinent.

 

Kako su planine otkrivene?

 

Budući da je više od 99,5 posto Antarktika prekriveno debelim ledenim pokrivačem, naučnici nisu direktno proučavali stijene. Umjesto toga, analizirali su sedimente prikupljene okeanskim bušenjem duž kontinentalnog ruba.

 

Stručnjaci su ispitali 1.712 sitnih mineralnih zrna, kristala cirkona. Zahvaljujući njihovom geohemijskom sastavu, ti kristali čuvaju informacije o pritiscima i vremenu u kojem su nastali.

 

Na osnovu uzoraka naučnici su mogli odrediti starost i hemijski sastav stijena iz kojih potiču te zaključiti kakvi su geološki procesi doveli do njihovog nastanka, otkrivajući duboko zakopane i erozijom istrošene korijene nekadašnjih divovskih planinskih lanaca.

 

Šta znamo o drevnim planinskim lancima?

 

Ian Campbell, emeritus profesor na ANU-u i koautor studije, smatra da je brzo trošenje tih planina imalo ključnu ulogu u razvoju života na Zemlji. Trošenje stijena oslobodilo je ogromne količine hranjivih materija u okeane, smanjilo koncentraciju ugljendioksida u atmosferi i povećalo nivo kisika.

 

Time su stvoreni uslovi za pojavu prvih organizama s čvrstim skeletima prije 539 miliona godina, kao i za nagli porast raznolikosti životinja poznat pod nazivom kambrijska eksplozija.

 

Još jedno veliko otkriće ove godine

 

Koristeći novu kartu zasnovanu na satelitskim snimcima visoke rezolucije i kretanju leda, naučnici su ranije ove godine identifikovali hiljade dosad nepoznatih manjih podledenih grebena i reljefnih oblika ispod Antarktika.

 

Nova karta, objavljena u januaru 2026. godine u časopisu "Science", prikazuje stijensku podlogu ispod višekilometarskog ledenog pokrivača detaljnije nego ikada ranije te otkriva gotovo 72.000 ranije nepoznatih brežuljaka, nazubljenih alpskih planinskih lanaca i ogromnih drevnih riječnih kanala.

 

Primjenom metode nazvane analiza poremećaja toka leda (IFPA), koja kombinuje satelitske snimke visoke rezolucije i fizičke jednadžbe kretanja glečera, istraživači su uspjeli mapirati reljefne oblike veličine od dva do 30 kilometara.

 

Karta je identifikovala tačno 71.997 podledenih brežuljaka, više nego dvostruko u odnosu na broj prikazan u ranijim modelima. Ranija radarska mjerenja sugerisala su relativno ravnu podlogu ispod leda, dok nova karta otkriva dramatične pejzaže oštrih grebena i duboko usječenih dolina.

 

U podledenom basenu Maud istraživači su otkrili i strmi kanal dug gotovo 400 kilometara, širok šest kilometara i dubok 50 metara. Ti drevni vodotoci izdubili su svoja korita prije nego što je kontinent prekriven ledom.

 

Zašto su ovogodišnja otkrića na Antarktiku važna?

 

Hrapavost terena ispod leda direktno utiče na brzinu kojom se ledeni pokrivač kreće prema okeanu, što je ključni faktor za predviđanje globalnog porasta nivoa mora.

 

Gusto raspoređeni brežuljci i nazubljeni vrhovi povećavaju trenje na dnu ledenog pokrivača, usporavajući kretanje glečera. Nasuprot tome, duboke doline koje se spuštaju prema okeanu djeluju poput autoputeva, usmjeravajući led prema moru i ubrzavajući njegov gubitak.


(FENA/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook