Iako je propao plan da kompanija Jareda Kushnera gradi kompleks na mjestu porušenog Generalštaba u Beogradu, interesi ljudi bliskih Donaldu Trumpu na Balkanu nisu nestali. Analitičari za Detektor govore o tome kako se privatni biznis i politika prepliću u Srbiji i BiH, te koliko su politički i lobistički pokušaji Milorada Dodika u Washingtonu zaista važni Trumpovoj administraciji.
U septembru 2024. godine Detektor je pisao o ugovoru koji je Vlada Srbije potpisala s kompanijom Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, koji je par mjeseci kasnije po drugi put postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Cilj ugovora je bio prodati zemljište na kojem leži porušeni simbol Beograda i vojne moći Srbije, bombardovan od NATO-a 1999. godine, i Kushnerovoj firmi na tom mjestu dozvoliti gradnju velikog kompleksa procijenjenog na više od 700 miliona eura.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u to vrijeme tražio je put ka Washingtonu računajući na pobjedu Trumpa i moguće ukidanje sankcija. Dodik i saradnici su skinuti sa sankcija kada je Trump osvojio još jedan mandat. Dodik je tada boravio na istim događajima kao i Trumpovi ljudi, poput Richarda Grenella, koji je bio u prvom planu tokom predstavljanja projekta u Beogradu.
Ipak, nakon više od dvije godine ugovor je u procesu raskidanja, prema pisanju srbijanskih i svjetskih medija, kao rezultat niza događaja koji su doveli do izlaska Trumpove porodice iz velikog biznisa u prijestolnici Srbije.
- Vučić je imao vrlo snažnu opoziciju i raspoloženje je bilo generalno protiv svih sumnjivih poteza vlasti, pa tako i protiv tog aranžmana sa Generalštabom. Mislim da je Vučić razočarao Trumpovog zeta jer jedan od potencijalno unosnih poslovnih poduhvata nije ostvaren - kaže za Detektor Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar i bivši ambasador Hrvatske u Rusiji.
On smatra i da je miješanje državne politike s privatnim interesima jasno obilježje kako Trumpove administracije, tako i vlasti Aleksandra Vučića, koji je prije posljednjih izbora u Srbiji dao ostavku na mjesto predsjednika.
- U ovom slučaju, u tome nisu uspjeli - kaže Kovačević.
Zagrebački politički analitičar Denis Avdagić smatra da je bilo jasno da će stvar poći po zlu kad se zapravo otkrilo koruptivno djelovanje.
- Ono što je zapravo ovdje zanimljivo jeste jedno temeljito pitanje – da li je uopće sa američke strane tomu pristupano kao nekakav ‘tit for tat’ ili je jednostavno u ovom slučaju Srbija pristupila njima nudeći određene stvari i još uvijek ne tražeći ništa zauzvrat, već nadajući se nekakvom razvoju događaja? - pita se Avdagić.
On navodi kako je moguće da je upravo iz tog razloga zapravo sve i propalo.
- Jer poznajući političku personu Aleksandra Vučića, teško mi je za vjerovati da bi on dopustio da mu taj posao propadne zbog ‘sitnica’ koje je on zapravo mogao riješiti u sustavu u kojem je upravljao apsolutno svim. Tu je ova priča oko Srbije koja je možda najčudnija od svih, s obzirom na njen ukupni rasplet, ali i sve događaje koji su je pratili - tvrdi Avdagić.
Slijed događaja
Vlada Srbije je u maju 2024. potpisala ugovor s Kushnerovom kompanijom “Affinity Global Development”, a glavni dio ugovora tiče se iznajmljivanja zemljišta na 99 godina. Zemljište se nalazi ispod porušene zgrade Generalštaba i još uvijek funkcionalne palate Ministarstva odbrane.
Kako je tada pisao Radio Slobodna Evropa, taj ugovor nije javno objavljen.
I pored kritike javnosti i protesta struke, srbijanska Vlada preko Ministarstva kulture u novembru 2024. odlučuje da se objekti Generalštaba i Ministarstva odbrane uklone iz registra nepokretnih kulturnih dobara.
Ali nekoliko mjeseci kasnije, u maju 2025. godine v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije Goran Vasić osumnjičen je da je falsifikovao dokument na osnovu kog je omogućeno da zgrade budu izbrisane iz registra. Vasić je priznao djelo koje mu se tada stavljalo na teret.
Iz Kushnerove firme su za list New York Times tada rekli da je hapšenje Vasića dovelo projekat u pitanje.
Ipak, Narodna skupština Republike Srbije se nije zaustavila, već je u novembru 2025. godine usvojila poseban zakon kojim je ovaj projekat proglašen projektom od značaja za Republiku Srbiju, prenio je Balkan Insight.
Ali raskid ugovora nije zaustavljen. Kako je objavio srbijanski nedjeljnik Vreme, Srbija i Kushnerova kompanija su u novembru 2026. godine ušle u završnu fazu formalizacije raskida ugovora.
- Kad imate dokaz da se s nečega protupravno skida zaštita i pri tomu imate kompletnu vlast i možete to napraviti na legalan način – promijeniti zakone, promijeniti status u parlamentarnoj proceduri, onda je to jedna posve druga priča. Ali niste to napravili. I onda se postavlja pitanje zašto je to bilo tako - navodi Avdagić, postavljajući dodatno pitanje o tome – da li je to rušeno slučajno ili namjerno? Ako je namjerno, od koga?
- Mislim da su se na neki način Trumpov zet i investitori oko njega pomalo čak osramotili zbog te situacije - kaže Avdagić.
Trumpova ruka u Bosni i Hercegovini
I pored propasti projekta Generalštaba, Kovačević smatra da se, uzimajući u obzir i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, Trumpovi privatni interesi ipak polovično ostvaruju na Balkanu.
- Srodnost u načinu razumijevanja politike između Vučića i Trumpa i između Dodika i Trumpa nije dovoljna da bi se predsjednik Trump angažirao u ime Sjedinjenih Američkih Država u podršci bivšem predsjedniku Republike Srpske - kaže Kovačević.
Čak i moguće insistiranje na Amerikancu kao budućem visokom predstavniku, Kovačević vidi kroz postojeće projekte koje Trumpovi ljudi očekuju u BiH, a ne kroz političke ideje lidera SNSD-a.
Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu 2026. godine dobila izmijenjeni Zakon o Južnoj interkonekciji, koju će graditi američka kompanija “AAFS”. Dio poslanika Doma naroda Federacije pozvao je na transparentnost ugovora i procesa, naglašavajući zaštitu interesa Federacije. Kompaniju vode Trumpu bliski ljudi, Jesse Binnall i Joseph Flynn.
- Možda će Amerika zbog toga biti jako zainteresirana za izbor novog visokog predstavnika, jer ta osoba može utjecati na razvoj svih političkih zbivanja u Bosni i Hercegovini, pa i onih koja se tiču realizacije tog projekta - kaže Kovačević.
On smatra kako lobistički novac koji je Dodik uložio u Washingtonu nije dovoljno velik da bi se aktuelni predsjednik SAD-a njime direktno bavio. Također, bitan je ugao rezultata parlamentarnih izbora koji su promijenili vagu moći u Washingtonu, o kojem je Detektor također pisao.
- Mislim da s obzirom na to da će mu manevarski prostor na unutarnjopolitičkom planu biti znatno ograničen, Trump će svoje napore usmjeriti prema tim velikim vanjskopolitičkim pitanjima i, što je trajno obilježje njegovog političkog ponašanja, bit će zainteresiran za daljnju financijsku dobit zloupotrebljavajući položaj predsjednika Sjedinjenih Država - smatra bivši hrvatski ambasador.
Kovačević zaključuje da dobit koju bi on eventualno mogao imati od nekog aranžmana s Dodikom nije takva da bi se on Dodikom uopće bavio.
(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook