Novom reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu-ef. Grabusu danas će u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu biti svečano uručena menšura, čime će i zvanično preuzeti dužnost poglavara i najvišeg vjerskog autoriteta Islamske zajednice.

Nedžad Grabus je rođen 1968. godine u Krpeljićima, Travnik.

Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1987., a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu je diplomirao 1994. godine. Magistrirao je iz oblasti Akaida 2001. godine, a doktorirao 2008. Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju, u periodu od 1995. do 1999., prenose Vijesti.

Od novembra 1994. do marta 1996. godine je radio u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Od 1996. do 2006. je radio na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. U zvanje redovnog profesora je izabran 2021. godine. Njegovo akademsko polje je akaid. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Bio je gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Bio je mentor studentima na dodiplomskom, postdiplomskom i doktorskom studiju. Učestvovao je u komisijama za odbranu magistarskih i doktorskih radova na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu.

Obnašao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata IZ u Sloveniji od 2006. do 2021. godine. Od 2021. je obnašao dužnost muftije sarajevskog. Saradnik je islamskih informativnih novina Preporod. Bio je saradnik Radija Bosne i Hercegovine i Televizije Sarajevo. Član je više redakcija časopisa i znanstvenih organizacija u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Profesionalni i društveni angažman Nedžada Grabusa obilježili su rad na jačanju institucija Islamske zajednice, unapređenju njenog pravnog i organizacijskog položaja, povezivanju ljudi i kultura te očuvanju vjerskog i kulturnog naslijeđa, kao i posvećenost nauci.

Njegov angažman, uz osnovni rad u Zajednici, na institucionalnom razvoju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini seže u 1999. godinu, kada je bio uključen u projekt Rijaseta Islamske zajednice za uspostavljanje Vojnog muftijstva. Nekoliko godina kasnije, 2004, kao predsjednik Komisije Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predvodio je izradu elaborata o potrebi osnivanja radija Islamske zajednice, prepoznajući značaj komunikacije i medijskog djelovanja u predstavljanju vrijednosti i misije Zajednice.

Posebno značajno poglavlje njegovog rada vezano je za Sloveniju, gdje je godinama predano radio na pravnom, administrativnom i institucionalnom uređenju Islamske zajednice. Budući da je zatekao razjedinjenu i podijeljenu zajednicu na području Slovenije, predanim radom je uspio tu zajednicu ne samo ujediniti nego sigurno učiniti i jednom od najreprezentativnijih u Evropi. Potpisivanje Ugovoras Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice u Sloveniji 2007. godine predstavljalo je važan korak u uređivanju njenog statusa i stvaranju stabilnijih uslova za djelovanje.

Od 2006. do 2018. godine kontinuirano je radio na jačanju njenih institucionalnih temelja, svjestan da trajno i kvalitetno djelovanje vjerske zajednice zahtijeva ne samo predanost misiji nego i uređene pravne okvire.

Grabusovo djelovanje u Sloveniji obilježila je posvećenost međukulturnom dijalogu, obrazovanju i uključivanju manjinskih zajednica u društvo. Osmišljavajući brojne projekte zalagao se za bolje razumijevanje različitosti, razvoj znanja i vještina te jednake mogućnosti za aktivno učešće u društvenom životu. Za uspješnu i povezujuću ulogu u djelovanju Islamske zajednice u Sloveniji, predsjednik Republike Slovenije odlikovao je tadašnjeg muftiju Nedžada Grabusa Srebrnim ordenom za zasluge Republike Slovenije.

Najznačajniji poduhvat njegovog djelovanja u Sloveniji je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, na čijoj je realizaciji radio od 2008. do 2020. godine. Kao odgovorna osoba vodio je projekt kroz sve ključne faze – od izbora lokacije i kupovine zemljišta, preko međunarodnog arhitektonskog konkursa, organiziranog u saradnji Islamske zajednice u Sloveniji i Grada Ljubljane, do završetka izgradnje, pribavljanja upotrebnih dozvola i početka korištenja džamije 7. februara 2020. godine. Ovaj projekt predstavlja krunu njegovog dugogodišnjeg institucionalnog angažmana i suštinski doprinos vjerskom, kulturnom i društvenom životu muslimana u Sloveniji.

Paralelno s izgradnjom i razvojem institucionalne infrastrukture, radio je i na materijalnim pretpostavkama za dugoročno djelovanje Islamske zajednice u Sloveniji kupovinom vakufskih objekata širom Slovenije. Ta ulaganja su imala dugoročan značaj omogućivši vidljivost i napredak Islamske zajednice te stvaranje prostora za njene vjerske, obrazovne i društvene aktivnosti u različitim dijelovima Slovenije.

Po imenovanju za muftiju sarajevskog, nastavio je rad u drugačijim okolnostima, zadržavajući usmjerenost na potrebe ljudi i razvoj institucija. Među projektima iz perioda 2024–2026. izdvajaju se kupovina i renoviranje prvog vakufskog objekta u vlasništvu Muftijstva sarajevskog koji je određen za potrebe smještaja studenata, kao i inicijativa za upis Hatma-dove na Karićima na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, u saradnji s Federalnim ministarstvom kulture. Ova dva projekta, iako su samo dio brojnih u kojima je učestvovao Nedžad Grabus, paradigmatski oslikavaju temeljne pravce njegova djelovanja. Tako je prvi usmjeren na jačanje prostornih i institucionalnih kapaciteta Muftijstva odnosno Zajednice, s posebnim naglaskom na potrebe mladih i njihovo obrazovanje, dok drugi predstavlja doprinos očuvanju i afirmaciji duhovne i kulturne tradicije koja je dio naslijeđa Bosne i Hercegovine.

U Međureligijskom vijeću u Bosni i Hercegovini predstavlja Islamsku zajednicu, a u septembru 2026. godine preuzeo je predsjedavanje Skupštinom Vijeća.

Naučni rad zauzima važno mjesto u djelovanju Nedžada Grabusa. Njegov akademski put obilježen je dugogodišnjim istraživanjem akaida i islamske teološke misli te nastojanjem da se temeljna pitanja vjere promišljaju u dijalogu sa savremenim društvom, njegovom kulturnom raznolikošću i izazovima međureligijskog razumijevanja. O tim temama pisao je u knjigama Vjera, znanje i spoznaja, Šejh-Jujino tumačenje temeljnih tema maturidijskog akaida i Od „drugoga“ do bližnjega, povezujući proučavanje klasične islamske teološke tradicije s pitanjima vjere, znanja, pluralizma i suživota.

Njegovi naučni radovi objavljivani su u domaćim i međunarodnim časopisima, zbornicima i naučnim publikacijama. Knjiga Annotated Legal Documents on Islam in Europe: Slovenia, objavljena 2021. godine kod izdavača Brill te koautorska knjiga s prof. Dženanom Kulovićem, Food Waste Management: Household, Economic and Religious Perspectives, objavljena 2026. godine kod izdavača Palgrave Macmillan, svjedoče o širini njegovih istraživačkih interesa i prisustvu u međunarodnom akademskom izdavaštvu.

Uz autorski rad, Grabus je značajno doprinio razvoju naučne i obrazovne djelatnosti kroz priređivanje hrestomatija, uređivanje zbornika i učešće u pripremi važnih publikacija Islamske zajednice te rad na brojnim važnim projektima. Izdvajaju se doprinos proučavanju i predstavljanju islamske teološke baštine i otvaranju prostora za ozbiljan razgovor o islamu u savremenom evropskom društvu. Učešće na brojnim međunarodnim naučnim skupovima te urednički i prevodilački rad daju portret naučnika koji akademsko djelovanje razumije ne samo kao istraživanje i objavljivanje nego i dijeljenje znanja i uvida, dijalog i povezivanje različitih intelektualnih i kulturnih sredina.

Za četrnaestog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran je 10. oktobra 2026. godine.

Svi ovi projekti – od naučnih i obrazovnih preko kulturnih do infrastrukturnih i institucionalnih – svjedoče kontinuitetu rada usmjerenog na razvoj institucija, očuvanje identiteta te dobrobiti svih vjernika i građana. U Grabusovim angažmanima najizraženije je nastojanje da se ideje pretvore u trajne rezultate, a potrebe zajednice u konkretne projekte koji će služiti i generacijama koje dolaze.

(Vijesti.ba/DEPO PORTAL/au)