Povodom saopćenja Energoinvesta, Almir Bečarević obratio se javnosti, osporavajući navode kompanije i iznoseći svoje argumente o kretanju cijena prirodnog plina, potrošnji u Kantonu Sarajevo te trošenju novca na sponzorstva i donacije.

Na početku obraćanja osvrnuo se na podatke o cijenama nafte i plina, navodeći da u svojim ranijim izjavama nije spominjao 2022. godinu u kontekstu koji mu se pripisuje.

- Kao prvo, najviša cijena barela nafte zabilježena je 2008. godine, kada je dostigla gotovo 150 USD. Jasno sam naveo taj podatak -  poručio je Bečarević.

Dodao je da je cijena ruskog plina tada prelazila 500 dolara za 1.000 standardnih kubnih metara, dok je maloprodajna cijena plina u Sarajevu bila niža od jedne KM po kubnom metru.

Prema njegovim riječima, prosječna cijena barela nafte u 2022. godini iznosila je oko 98 dolara, a maloprodajna cijena plina bila je 1,37 KM po kubnom metru. Danas, kako tvrdi, građani plaćaju 1,40 KM, uz prosječnu cijenu barela nafte od oko 90 dolara.

Bečarević je kritikovao i poređenje cijena u Bosni i Hercegovini s onima u Evropskoj uniji, navodeći da BiH sve svoje potrebe za plinom zadovoljava nabavkom od Gazproma, dok EU iz Rusije nabavlja oko 10 posto svojih potreba.

Osvrćući se na podatke Eurostata, naveo je da su, prema podacima za prvo polugodište 2026. godine, niže cijene plina od BiH imale Gruzija, Mađarska, Srbija, Hrvatska i Turska.

„Građani imaju pravo znati kako se raspoređuje novac“

Bečarević je u obraćanju posebnu pažnju posvetio potrošnji plina u Kantonu Sarajevo. Prema podacima koje je iznio, Sarajevo je 1991. godine imalo oko 15.000 potrošača koji su godišnje trošili 120 miliona standardnih kubnih metara plina. Danas Kanton Sarajevo ima više od 80.000 potrošača, a godišnja potrošnja iznosi oko 130 miliona standardnih kubnih metara.

Istakao je da je broj potrošača višestruko porastao, dok je potrošnja povećana relativno malo. Smatra da visoke cijene posebno pogađaju domaćinstva koja koriste plin za grijanje.

Govoreći o sponzorstvima i donacijama Energoinvesta, postavio je pitanje načina raspodjele novca ostvarenog prodajom plina.

- Građani imaju pravo znati kako se raspoređuje novac ostvaren prodajom gasa i zašto se, umjesto zaštite njihovog interesa, izdvajaju značajna sredstva za sponzorstva i donacije -  poručio je Bečarević.

Dodao je da bi rukovodstvo kompanije trebalo prvenstveno voditi računa o interesima građana koji plaćaju račune za plin.

Kritikovao prikazivanje podataka o cijenama

Bečarević je odbacio način na koji Energoinvest obrazlaže posljednje povećanje cijene, tvrdeći da kompanija nije odgovorila na suštinu njegovih ranijih primjedbi.

- I još nešto, diletanti: nijednu konkretnu činjenicu iz mog saopćenja niste demantovali - naveo je Bečarević u oštroj poruci rukovodstvu kompanije.

Kritikovao je i pozivanje na podatke Eurostata za prvo polugodište 2026. godine, tvrdeći da se pritom zanemaruje naknadno povećanje cijene plina.

- Umjesto odgovora na suštinska pitanja, pozivate se na podatke Eurostata za prvih šest mjeseci 2026. godine, prešućujući da ste nakon tog perioda povećali cijenu gasa za dodatnih 14 posto i potom još 12 posto -  istakao je.

Na kraju je pozvao rukovodstvo Energoinvesta da javnosti ponudi odgovore o formiranju cijena i trošenju novca.

- Zato je krajnje vrijeme da prestanete obmanjivati javnost selektivnim prikazivanjem podataka i počnete odgovarati na pitanja koja vam građani s pravom postavljaju - poručio je Bečarević.

(DEPO PORTAL/af)