Nekadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić, koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora zbog zločina u BiH sahranjena je u Banjaluci uz počasnu paljbu i posmrtni marš.

U obraćanju prisutnima na banjalučkom groblju “Sveti Pantelija”, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan je rekao da Plavšić nije izabrala vrijeme, nego je vrijeme izabralo nju.

Prema njegovim riječima, sa tugom se opraštamo od važne historijske ličnosti sprskog naroda, vremena, epohe kada je predsjednica Republike Srpske imala snage da se suoči i donosi teške odluke, prenosi Detektor.

- Jedna ozbiljna Republike Srpska je onoliko ozbiljna i po načinu na koji se oprašta od svojih velikana, od svojih lidera, od svojih predsjednika Republike. Svako ko je bio i ko jeste i ko će biti predsjednik Republike, njega bira narod. On je narod i on je RS. Zato RS sa dostojanstvom se oprašta od Biljane Plavšić, predsjednice Republike Srpske - kazao je Karan.

Naveo da je, između ostalog, Plavšić bila i ostala simbol srpskog naroda.

- Ko zaboravi i ako zaboravi svoje predsjednike, može da zaboravi svoj identitet, svoju sudbinu, svoju sadašnjost i svoju budućnost - dodao je Karan.

Među više stotina prisutnih sahrani, pored Karana, su bili Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Prethodno je u Banskom dvoru u Banjaluci održana komemoracija Plavšić tokom koje se između ostalog govorilo dace biti upisana kao ličnost koja je posvetila život srpskom narodu, te da je živjela s vjerom da RS bude stabilna i složna, bez obzira na različite političke poglede.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić je, obraćajući se prisutnima, na komemoraciji rekao da je Plavšić kao istaknuta i međunarodno priznata naučnica dala težinu traženju srpskog odgovora u izazovnom vremenu u kojem je BiH krenula istim putem svojih zapadnih komšija.

- Biljana Plavšić je propatila u godinama provedenim u stranom kazamatu, a tamo se našla kao i gotovo svi ključni Srbi kojima je istorija dala zadatak u mutnim i teškim vremenima raspada karađorđevićke tvorevine i komunističke države lažnog bratstva i jedinstva Jugoslavije. Tražila je političko rješenje za Srbe, naročito iz BiH – izmučene i neoporavljene od pogroma i progona iz dva svjetska rata - kazao je Čavić.

Dodik je naveo kako je često posjećivao Plavšić i provodio sate sa njom u Haagu, a zatim u švedskim zatvorima i da zna kako joj je bilo teško.

- Nije se čak ni meni žalila, mada sam vidio tu torturu koju je bilo teško izdržati, pogotovo za ženu njenih godina, kojoj su bukvalno te švedske vlasti uskratile sve što je mogla da ima. Ona nije imala pravo ni na jedan vikend svih tih godina, a svi su drugi imali. Morala je ostati neprestano u zatvoru - izjavio je Dodik.

Početkom oktobra 2002. godine Plavšić se u sudnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izjasnila krivom po jednoj tački optužnice – progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti. Vijeće se uvjerilo da je izjašnjenje o krivici dato dobrovoljno, te je proglasilo krivom po sporazumu o priznanju koje su sklopile stranke u postupku, i godinu kasnije je osuđena na 11 godina zatvora. Sporazumom je tužilac predložio odbacivanje preostalih tačaka optužnice.

Proglašena je krivom da je, kao dio srpskog rukovodstva, djelujući kao pojedinac i u dogovoru s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovala, planirala, podsticala, kreirala i sprovodila progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 opština u Bosni i Hercegovini. Plavšić je sporazumom prihvatila da je podržavala kampanju etničkog razdvajanja koja je imala za posljedicu smrt i protjerivanje hiljada i hiljada ljudi u veoma brutalnim uslovima.

Kaznu je izdržavala u Švedskoj, odakle joj je u septembru 2009. odobreno prijevremeno puštanje na slobodu, a među razlozima je navedeno njeno dobro vladanje, priznanje krivice, saradnja s Tribunalom, te loše zdravstveno stanje.

Od 1990. do kraja rata, Plavšić je bila član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te član kolektivnih i proširenih predsjedništava Srpske Republike u BiH, kasnije Republike Srpske.

Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)