„Smanjen udio masti“, „bez dodanog šećera“, „prirodno“. Takve poruke na ambalaži mnogima predstavljaju prečicu do zdravije kupovine. No, opsežno novo istraživanje pokazuje da proizvodi sa zdravstvenim tvrdnjama nisu uvijek bolji izbor, a ponekad su čak i lošiji od onih bez njih.

Prolazak kroz police supermarketa danas podsjeća na čitanje reklamnih poruka: niskomasno, bogato vlaknima, bez umjetnih aroma, organsko. Takve oznake kupcima ulijevaju povjerenje da biraju zdravije. No, naučnici sa Sveučilišta Cornell upozoravaju da je to povjerenje često neopravdano,prenosi Tportal.

Tim predvođen profesorom marketinga hrane Miguelom Gómezom analizirao je gotovo 150.000 prehrambenih proizvoda i pića koji su se u posljednjih deset godina pojavili na američkom tržištu. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Food, pokazali su da proizvodi sa zdravstvenim tvrdnjama nisu dosljedno zdraviji, a ponekad su čak i nutritivno siromašniji.

Manje masti, ali više šećera i soli

Ideja za istraživanje rodila se, zanimljivo, tokom obične kupovine. Suautorica studije Pei Zhou u trgovini je uporedila obični i nemasni krem sir.

- Smanjili su masnoće, ali proizvod je imao više šećera i više soli. Na ambalaži je toliko tvrdnji da smo se zapitali jesu li proizvodi s njima uopće zdraviji od onih bez njih - ispričala je.

Upravo se u tome krije glavni problem: kada proizvođač smanji jedan nepoželjni sastojak, često poveća udio drugog kako bi sačuvao okus.

Gazirano piće sa smanjenim udjelom soli tako češće sadrži više šećera, a gotova jela s oznakom „bez trans masti“ nerijetko se oslanjaju na zasićene masnoće i sol. Tvrdnja na ambalaži pritom je potpuno tačna, ali ukupna slika proizvoda nije ništa bolja, a ponekad je i lošija.

Istraživači su proizvode ocjenjivali sistemom koji ne gleda samo jedan sastojak, nego cjelokupan nutritivni sastav. Pokazalo se da su dvije trećine novih proizvoda ukupno manje zdrave, iako je polovina njih na ambalaži isticala neku zdravstvenu tvrdnju.

Najveći raskorak zabilježen je kod pića, posebno onih s oznakama „malo soli“, „bez šećera“ i „malo zasićenih masti“.

Zamka zvana „prirodno“

Posebno zanimljiv nalaz odnosi se na izraze poput „prirodno“, „organsko“ ili „od cjelovitih žitarica“. Oni formalno ne govore ništa o količini šećera, soli ili masti u proizvodu, no kupci ih ipak doživljavaju kao sinonim za zdravo.

Psiholozi taj mentalni prečac nazivaju „efektom aureole“: jedna pozitivna karakteristika navodi nas da i cijeli proizvod smatramo boljim.

Važno je naglasiti da proizvođači ne krše zakon. Tvrdnje na ambalaži moraju biti tačne samo za sastojak koji spominju, a ne i za cjelokupnu nutritivnu vrijednost proizvoda.

Kako se ne dati zavarati

Autori istraživanja poručuju da tvrdnju na prednjoj strani pakiranja treba shvatiti kao naznaku, a ne konačnu presudu.

Pravu priču otkriva deklaracija na poleđini, i to kada se promatra u cjelini: koliko proizvod ima šećera, soli i zasićenih masti zajedno, a ne samo onog sastojka koji se ističe velikim slovima.

Pri uspoređivanju dva proizvoda korisno je provjeriti i veličinu porcije, jer se vrijednosti na deklaraciji odnose upravo na nju.

Stručnjaci kao dobar primjer navode Čile i Meksiko, gdje upozoravajući znakovi na ambalaži jasno ističu višak soli, šećera i masti.

Do sličnih rješenja na drugim tržištima, čini se, najbolji savjetnik ostaje vlastiti oprez i nekoliko sekundi posvećenih čitanju sitnih slova.

(DEPO PORTAL/af)