Proširenje šengenskog prostora na zapadni Balkan u interesu je Evropske unije, piše u gostujućem komentaru za list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) Christoph Bender, zamjenik predsjednika neovisnog istraživačkog centra Evropska inicijativa za stabilnost (ESI).

- Europska unija trebala bi državama zapadnog Balkana ponuditi plan za pristupanje šengenskom prostoru, evropskom prostoru slobodnog kretanja bez graničnih kontrola. To bi bio dobrodošao poticaj kredibilitetu EU-a. A s obzirom na to da susjedi u šengenskom prostoru moraju usko surađivati u pitanjima sigurnosti, to bi istodobno bio način da nekadašnji suparnici prevladaju svoje granične sporove, što bi pridonijelo trajnom miru - ističe Bender, prenosi Deutsche Welle.

Inovativan način za jačanje kredibiliteta

On uočava da EU teško uspijeva ostvariti utjecaj, čak i u svom neposrednom susjedstvu - a upravo je to, smatra, područje u kojem je ostvarila svoje najuspješnije vanjskopolitičke rezultate. Pritom dodaje da je proširenjem nekadašnje države istočnog bloka pretvorila u prosperitetne, miroljubive demokracije.

Bender navodi da bi ponuda plana za članstvo u šengenskom prostoru bila inovativan način da EU ojača svoj kredibilitet i stvori dodatne poticaje za reforme, te objašnjava kako bi to moglo funkcionirati:

"Države članice zadužile bi Komisiju da izradi katalog kriterija: šengensku pravnu stečevinu - kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, Šengenski informacijski sustav, policijsku suradnju, zaštitu podataka - uz dodatne uvjete u području vladavine prava. Komisija bi svakih šest mjeseci izvještavala o napretku, a čim neka zemlja ispuni sve kriterije, države članice morale bi dati suglasnost u Vijeću EU-a. Reforme i intenzivnija suradnja koja iz njih proizlazi mogu ojačati sigurnost, umjesto da je oslabe."

Stabilizacija najosjetljivijih država regije

U komentaru za švicarski list Bender ocjenjuje i da bi reforme i konačno članstvo pomogli stabilizaciji najosjetljivijih država regije - Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova - gdje Bošnjaci, Srbi i Albanci žive s obje strane granica.

"Otkako je članstvo u EU-u postalo sve udaljenije, vraćaju se opasni narativi s kraja osamdesetih godina, koji su doveli do ratova devedesetih, a s njima i ideja o pomicanju granica duž etničkih linija - što su 2018. godine pokrenuli predsjednici Srbije i Kosova. Državni pogreb koji je Srbija organizirala za Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, samo je najnoviji podsjetnik na to."

Upravo zato što te snage jačaju, EU-u je potreban kredibilan protuprijedlog, a Schengen bi mogao biti jedan od njih, naglašava u komentaru za Neue Zürcher Zeitung Christoph Bender i zaključuje: "Takav bi plan EU stajao malo, a pristupile bi mu samo zemlje koje su ozbiljno spremne na reforme. No i sam bi proces EU-u dao veći utjecaj i omogućio joj da povrati dio izgubljenog kredibiliteta. Još važnije, Balkanu bi ponudio nešto bolje od sljedećeg spora oko toga gdje trebaju prolaziti granice - granice koje više ne bi imale nikakvo značenje."

Useljavanje bez mnogo buke

U tekstu naslovljenom "Ovisimo o radnoj snazi sa zapadnog Balkana", njemački list Die Zeit piše o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata iz jugoistočne Evrope koji dolaze u zemlju. Autor Simon Langemann piše o takozvanoj "Uredbi za zapadni Balkan":

"Uredba za zapadni Balkan? Nikad čuli? Nije ni čudo. Radni migranti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije u migracijskim su raspravama prilično rijetko u fokusu. Možda i zato što njihovo useljavanje funkcionira bez mnogo buke. Ljudi iz tih šest zemalja, za razliku od većine doseljenika, ne moraju dokazivati znanje njemačkog jezika niti stručne kvalifikacije. Potreban im je samo posao u Njemačkoj. I sreća da dobiju jedno od mjesta predviđenih godišnjom kvotom - koja trenutačno iznosi 50.000."

Nastavak teksta na linku.

(DEPO PORTAL/af)