O štetnosti cigareta najčešće se govori kroz dugoročni rizik od bolesti pluća, srca i krvnih sudova. Međutim, posljedice pušenja mogu imati značajnu ulogu kada je riječ o operativnom zahvatu i općoj anesteziji.

Brojna istraživanja pokazuju da aktivni pušači imaju veći rizik od respiratornih i drugih komplikacija tokom i nakon operacije. Razlog je jednostavan: dim cigarete ne utiče samo na pluća. Nikotin djeluje na krvne sudove i kardiovaskularni sistem, ugljen-monoksid smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik, dok dugotrajna izloženost duhanskom dimu čini disajne puteve osjetljivijim i povećava stvaranje sekreta.

- Tokom opće anestezije preuzimamo kontrolu nad disanjem pacijenta i upravo tada stanje disajnih puteva i sposobnost organizma da se adekvatno snabdijeva kisikom postaju posebno važni. Kod pušača češće očekujemo pojačanu reaktivnost disajnih puteva, više sekreta, kašalj i mogućnost bronhospazma, ali i izazovniji period neposredno nakon buđenja iz anestezije. Zbog toga je podatak o pušenju za anesteziologa važan dio procjene rizika prije svakog zahvata - kaže anesteziolog dr. Amila Gadžo.

Veći rizik od plućnih komplikacija i problema sa zarastanjem

Jedna od većih meta-analiza, objavljena u časopisu Annals of Surgery, koja je obuhvatila 107 studija, pokazala je da pušači imaju 73 posto veći rizik od postoperativnih plućnih komplikacija, dok je rizik od komplikacija operativne rane više nego dvostruko veći u odnosu na nepušače.

- Postoperativne komplikacije su u cjelini češće nego kod nepušača. Posebno se izdvajaju plućne komplikacije, infekcije i problemi sa zarastanjem operativne rane. To ne znači da će automatski svaki pušač imati komplikaciju niti da je anestezija za pušače nužno nesigurna. Znači, međutim, da pušenje predstavlja dodatni faktor rizika koji medicinski tim mora uzeti u obzir - objašnjava dr. Gadžo.

Operacija kao trenutak za promjenu

Priprema za operativni zahvat za mnoge ljude predstavlja jedan od rijetkih trenutaka kada posljedice pušenja prestaju biti apstraktna priča o tome šta bi se moglo dogoditi za deset ili dvadeset godina. Suočeni sa zdravstvenim bilansom, pitanje koje pacijenti često postavljaju jeste ima li smisla prestati pušiti ako je operacija već zakazana.

- Idealno je prestati pušiti najmanje četiri sedmice prije planiranog zahvata, ali pacijenti ne trebaju zaključiti da je, ako to nisu učinili ranije, sada svejedno. Prestanak pušenja ima smisla u svakom trenutku i predstavlja najbolju odluku za zdravlje -kaže naša sugovornica.

Ipak, u praksi postoje i pacijenti koji, uprkos preporukama i podršci, ne uspiju prestati pušiti ili to u datom trenutku ne mogu. Zbog toga je važno da zdravstveni radnici ne odustanu od daljnjeg rada s pacijentom nakon neuspjelog pokušaja prestanka. Naprotiv, važno je nastaviti pružanje podrške i omogućiti pacijentu pristup relevantnim informacijama o različitim mogućnostima koje mu mogu pomoći na putu ka prestanku pušenja.

- Prestanak pušenja ostaje najbolja opcija za svakog pacijenta koji se priprema za operativni zahvat. Međutim, kod osoba koje ne uspiju prestati prije zahvata važno je da razgovor ne prestane, već da pacijent dobije potpune i naučno utemeljene informacije o svim dostupnim mogućnostima. O navikama pušenja i svim dostupnim opcijama važno je otvoreno razgovarati s ljekarom prije zahvata. Iz perspektive anesteziologa, posebno su važni faktori koji utiču na funkciju pluća, disajnih puteva i snabdijevanje organizma kisikom. Važno je razumjeti da najveći dio štetnih materija povezanih s pušenjem nastaje procesom sagorijevanja duhana, zbog čega pacijenti koji nastavljaju koristiti nikotin trebaju biti informisani i o bezdimnim alternativama koje ne uključuju sagorijevanje. Pritom je važno naglasiti da bezdimni proizvodi nisu bez rizika niti predstavljaju zamjenu za potpuni prestanak pušenja - zaključuje dr. Gadžo.

(DEPO PORTAL/af)