Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je u ponedjeljak tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, a prema riječima ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemke Markotić jedan oboljeli priključen je na respirator.

- Pacijent je na intenzivnoj, na respiratoru, stabilan je, nadamo se da će se u dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će sve biti dobro - rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV. 

Pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Marko Kutleša otkrio je za RTL Danas da se radi o pacijentu starijem od 80 godina koji dolazi iz okolice Zagreba. 

- Najčešći simptom je temperatura, a može se javiti i pospanost, sve do kome. Mogu se pojaviti neurološki i motorički simptomi, paraplegija, može biti zahvaćena kralježna moždina, a može se razviti i meningitis - objasnio je Kutleša.

Karantena nije potrebna, naglasila je Markotić, s obzirom na to da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Markotić ističe kako se radi o uobičajenoj, sezonalnoj bolesti koja upravo u ovo vrijeme doseže svoj vrhunac te da je epidemiološka situacija u našoj zemlji slična kao i proteklih godina. 

Iz HZJZ-a poručuju kako su tri osobe virusom zaražene tijekom srpnja i kolovoza, a dolaze iz istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske, piše HRT. Dvoje je zarazu ovim virusom otkrilo sasvim slučajno kada su provodili neka druga serološka testiranja, naveli su iz HZJZ-a. 

U Grčkoj 13 smrtnih slučajeva: Slučajevi zaraze zabilježeni u 12 europskih zemalja

Dvanaest europskih zemalja ove je godine prijavilo slučajeve virusa zapadnog Nila, priopćio je u petak Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). To su Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Španjolska.

Broj zaraženih virusom zapadnog Nila naglo raste u Grčkoj, gdje je diljem zemlje zabilježeno 157 slučajeva od početka godine, a 13 je umrlo. 

Pet smrtnih slučajeva povezanih s virusom zapadnog Nila zabilježeno je i u Sjevernoj Makedoniji, objavile su u subotu tamošnje zdravstvene vlasti, a u zemlji su zabilježena najmanje 43 slučaja zaraze od kojih se većina pojavila tijekom posljednja tri tjedna. 

Početkom kolovoza vlasti su proglasile epidemiju u nekoliko općina glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.

U Evropi se većina zaraza među ljudima događa tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a vrhunac prijenosa je između jula i septembra.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), ne postoje cjepivo ni specifičan lijek protiv ovog virusa. Liječenje se svodi na ublažavanje simptoma, a kod teških slučajeva potrebna je bolnička potporna terapija.

Ptice glavni domaćini virusa koji se prenosi ubodom zaraženog komarca

- Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes -  navode iz HZJZ-a.  

Prijenos virusa događa se ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. 

Iz HZJZ-a ističu kako infekcija virusom Zapadnog Nila najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski. 

Inkubacije traje od dva do šest dana, a u rasponu od dva dana do dvije sedmice.

U oko 20 do 30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti i prolazni makulopapulozni osip.

U manje od jedan posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave kljenuti (oduzetosti)", pojašnjavanju.

Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe s kroničnim bolestima, poput kronične bubrežne bolesti, dijabetesa, hipertenzije.

U svrhu prevencije infekcije važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla. Neophodno je i aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini, kao što su odstajale vode u lončanicama, bačvama, odbačenim limenkama.

Za zaštitu od uboda preporučuju se sredstva, tzv. repelente u spreju, nošenje dugih rukava i nogavica na području s puno komaraca, osobito u sumrak, zaštitu prozora i vrata mrežama te boravak u klimatiziranim prostorima.

(FENA/af)