'Svaki čas'. Tako iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odgovaraju za Radio Slobodna Evropa na upit kada će biti poznat izgled glasačkog listića na ovogodišnjim opštim izborima 4. oktobra.

Pitanje o njegovom izgledu se nametnulo zbog činjenice da će biti izmijenjen zbog uvođenja novih izbornih tehnologija, koje će prvi put ove godine biti primjenjene na izborima u Bosni i Hercegovini. Trebale bi suzbiti mogućnost izbornih manipulacija na biralištima.

Uvođenje reforme izbornog procesa znači i uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće.

No, šta to konkretno znači za birače?

Organizacije koje prate izborni proces kažu da se već trebalo krenuti sa edukacijom kako glasati. Upozoravaju da bi novi način glasanja mogao dovesti do većeg broja nevažećih listića.

Šta kažu u Centralnoj izbornoj komisiji?

Za konačan izgled glasačkog listića zadužena je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Ova državna institucija treba predstaviti listić na kojem će građani birati članove Predsjedništva BiH, poslanike državnog i entitetskih parlamenata, te kantonalnih skupština.

Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da objavu očekuju u narednim danima.

Navode i kako će proces glasanja biti “jednostavniji”. Kažu da birače ne očekuju drastične promjene u samom postupku.

Prema njihovom pojašnjenju, na prednjoj strani glasačkog listića nalaziće se nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata, dok će na poleđini biti odštampano uputstvo za glasanje.

Kao sastavni dio izbornog materijala birači će odvojeno dobiti i kandidatske liste sa imenima svih kandidata političkih subjekata. To predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnje izbore.

- Kada je u pitanju način glasanja, jedina novina je da će birači morati odabrati političku opciju i do tri preferencije ili samo političku opciju. Ukoliko građani označe samo preferencije, bez odabira političke opcije, takav glasački listić smatraće se nevažećim. Vjerujemo da ćemo kroz adekvatnu i intenzivnu edukativnu kampanju doći do svih birača i prenijeti im neophodne informacije - naveli su u CIK-u za RSE.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH očekuju da će biometrijska identifikacija birača i skeneri za glasačke listiće spriječiti višestruko glasanje, glasanje u ime drugih osoba i zloupotrebu identiteta preminulih birača. Optički skeneri bi, navode, trebalo da onemoguće naknadno ubacivanje listića, dopisivanje preferencija i manipulacije prilikom brojanja glasova.

Zašto postoji strah od velikog broja nevažećih listića?

Za razliku od Centralne izborne komisije BiH, organizacije koje prate izborni proces strahuju od povećanog broja nevažećih listića. Razlog je činjenica da će građani prvi put glasati na drugačiji način nego do sada.

U Koaliciji “Pod lupom”, koja prati izborni proces, upozoravaju da bi prilagođavanje novim pravilima moglo predstavljati izazov za dio birača. To se posebno odnosi na stariju populaciju koja je decenijama navikla na isti način glasanja.

- Mi ulazimo u edukaciju birača jako kasno. Sada je već skoro avgust. Još uvijek ne znamo ni kako će izgledati finalni glasački listić. Ostaće nam možda mjesec dana prije izbornog dana za samu edukaciju birača - rekao je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose s javnošću Koalicije “Pod lupom”.

Prema njegovim riječima, moguće je da će određeni broj birača zbog nedovoljne informisanosti napraviti greške prilikom glasanja.

- Moguće je da će biti određeni broj nevažećih glasačkih listića zbog toga što će biti određeni broj birača koji neće biti edukovan na vrijeme - kaže Kamenjaković.

Kasni se s edukacijom

Slično upozorenje dolazi i iz Transparency Internationala BiH.

Damjan Ožegović smatra da bi najveći izazov mogla predstavljati upravo edukacija građana o novom načinu glasanja.

- Možda se, čak, i već malo kasni sa edukacijom birača - rekao je Ožegović za RSE, dodajući da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti starijim biračima koji su manje navikli na promjene procedura.

Na Opštim izborima 2022. godine u BiH bilo je oko sedam odsto nevažećih glasačkih listića, što predstavlja više od 110.000 glasova.

Zbog toga organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da treba sprovesti širu kampanju o promjenama na izborima, kako bi se broj nevažećih listića smanjio, a ne povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus.

Uvođenje novih izbornih tehnologija istorijski iskorak za izbore u BiH

U Misiji OSCE-a u BiH poručuju kako imaju informaciju da je izgled glasačkih listića usaglašen i spreman za objavljivanje.

Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH ocjenjuje da postoji određeno kašnjenje u informativnoj kampanji i edukaciji građana o novim izbornim tehnologijama koje će biti primijenjene na opštim izborima. Vjeruje da će Centralna izborna komisija BiH i međunarodni partneri uspjeti da nadoknade izgubljeno vrijeme.

Ističe da je, prema informacijama sa kojima raspolaže, usaglašen izgled glasačkih listića, čime su stvoreni uslovi za početak intenzivne kampanje.

On navodi da će Centralna izborna komisija BiH uskoro pokrenuti sveobuhvatnu kampanju informisanja građana.

- Mislim da je važno pojasniti da je krajnje neprimjereno da se cjelokupan teret jednog ovako sveobuhvatnog i kompleksnog projekta prebaci na samo jednu instituciju – ovdje mislim na Centralnu Izbornu komisiju BiH. Ni u jednoj državi, članici OSCE-a, u kojoj se primjenjuju neke od izbornih tehnologija, teret uvođenja izbornih tehnologija nije bio na jednoj instituciji, nego je iza projekta stao cjelokupan državni aparat, sa svim svojim institucijama i instrumentima - rekao je za RSE Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH.

Govoreći o novinama u glasanju, naveo je da na glasačkim listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka. Kandidatske liste će se nalaziti u glasačkim kabinama kako bi birači mogli dati preferencijalne glasove.

Podrška OSCE-a

Misija OSCE-a, će, dodaje, pružiti podršku kroz edukativne video-materijale i simulacije glasanja na više od 60 lokacija širom Bosne i Hercegovine u saradnji s Kancelarijom Vijeća Evrope.

U aktivnosti će biti uključene i pojedine agencije Ujedinjenih nacija.

Rifatbegović je podsjetio da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prijenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema BiH od usvajanja Izbornog zakona.

Ocijenio je da će nove tehnologije spriječiti najveći dio izbornih prevara koje su se dešavale na izborni dan. Upozorio je da one ne mogu otkloniti eventualne manipulacije koje nastaju prije otvaranja biračkih mjesta.

Koje nepravilnosti može, a koje ne može spriječiti novi sistem?

Proces uvođenja novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini vrijedan je oko 38 miliona eura (74,5 miliona KM).

Provodi ga konzorcij predvođen kompanijom Smartmatic BH, sa firmom Smartmatic International Holding iz Holandije, te sarajevskom kompanijom DCS.

Damjan Ožegović iz Transparencyja smatra da bi, ukoliko tehnologije budu primijenjene u potpunosti, ovo mogli biti “najpošteniji izbori od kraja rata u BiH” kada je riječ o samom izbornom danu. Iz Koalicije “Pod lupom” navode da bi nove tehnologije trebalo da “eliminišu većinu dokazanih izbornih prevara na biračkim mjestima”.

Ipak, sagovornici RSE upozoravaju da tehnologije ne mogu spriječiti nepravilnosti koje se dešavaju prije izlaska birača na birališta.

Prema podacima Koalicije “Pod lupom”, do sada je zabilježeno 38 slučajeva izbornih nepravilnosti. Od tog broja, 27 se odnosi na preuranjenu izbornu kampanju.

Centralna izborna komisija BiH je do sada izrekla pet kazni u ukupnom iznosu većem od 22.000 maraka maraka (više od 11.000 eura).

(Slobodnaevropa.org/DEPO PORTAL/au)