Bosna i Hercegovina od danas se i zvanično nalazi na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), i to na osnovu preporuka Moneyvala, evropskog tijela koje procjenjuje efikasnost mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Potvrda je stigla nakon završetka plenarne sjednice FATF-a u Parizu, čime je okončan proces koji je trajao mjesecima i o kojem se u javnosti govorilo još od sjednice Moneyvala održane ranije ove godine, prenosi Oslobođenje.

Iako je odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine pod pojačani međunarodni nadzor donesena još prije nekoliko sedmica, bilo je potrebno da je potvrdi i FATF, što se danas i dogodilo.

Prema dostupnim informacijama, predstavnici Bosne i Hercegovine su još na početku plenarne sjednice u Parizu obaviješteni o konačnoj odluci.

Zbog toga je prethodno potpisano i Pismo o političkoj opredijeljenosti kojim su institucije BiH prihvatile Akcioni plan FATF-a i obavezale se na njegovu potpunu i koordiniranu provedbu u narednom periodu.

Time je država formalno preuzela obavezu da otkloni sve nedostatke koje su međunarodne institucije identifikovale u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Prema informacijama koje su dostupne nakon sjednice, Bosna i Hercegovina je dobila ukupno 13 preporuka koje mora provesti kako bi bila uklonjena sa sive liste.

Procjene govore da bi proces mogao trajati najmanje dvije do dvije i po godine, zavisno od brzine provođenja potrebnih reformi.

Među glavnim razlozima za stavljanje BiH na sivu listu navodi se činjenica da nisu usvojeni pojedini zakoni koje je Moneyval označio kao ključne za unapređenje sistema finansijskog nadzora.

Riječ je prije svega o izmjenama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te Zakonu o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.

Jedan od problema na koji međunarodne institucije godinama upozoravaju jeste i nepostojanje registra stvarnih vlasnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Upravo je uspostavljanje takvog registra bilo među važnim zahtjevima Moneyvala, jer omogućava veću transparentnost vlasničkih struktura kompanija i efikasnije otkrivanje eventualnih zloupotreba.

Kako taj posao nije završen u predviđenim rokovima, ostao je među ključnim zamjerkama koje su dovele do pojačanog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.

Uvrštavanje na sivu listu ne znači sankcije, ali predstavlja upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da država ima određene nedostatke u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Takav status može otežati pojedine finansijske transakcije, povećati troškove poslovanja i dodatno opteretiti privlačenje stranih investicija.

Zbog toga će naredni period biti ključan za institucije Bosne i Hercegovine, koje će morati pokazati da su spremne provesti reforme i ispuniti obaveze preuzete pred međunarodnim organizacijama.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)