Redakciji Faktora obratio se hirurg iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) upozorivši javnost na planiranu reorganizaciju rada Klinike urgentne medicine (KUM) koja bi, prema informacijama prezentiranim zaposlenicima, trebala stupiti na snagu od septembra ove godine.

Značaj prisustva abdominalnog hirurga

Prema tom planu predviđeno je, kako je kazao ljekar, ukidanje dežure abdominalnog hirurga, interniste i neurologa u KUM-u.

- Ove promjene provode se u okviru reorganizacije rada koju predlaže generalni direktor KCUS-a prim. doc. dr. Alen Pilav - naveo je naš sagovornik zamolivši da mu ne objavljujemo ime i prezime zbog, kako je kazao, profesionalnih posljedica kojima bi bio izložen nakon ukazivanja na problem koji smatra izuzetno važnim za sigurnost pacijenata.

Posebno je ukazao na značaj prisustva abdominalnog hirurga u KUM-u, a naglasio je i da sadašnji sistem nije uveden slučajno te da je on na snazi približno deset godina upravo zato što su prethodni modeli organizacije rada nailazili na ozbiljne poteškoće u zbrinjavanju hitnih pacijenata.

- Stalno prisustvo abdominalnog hirurga uvedeno je kako bi se omogućilo brzo donošenje odluka i hitno liječenje pacijenata sa najtežim abdominalnim stanjima. KUM predstavlja centralnu urgentnu ustanovu tercijarnog nivoa za Sarajevo i veliki dio Federacije Bosne i Hercegovine. Svakodnevno se zbrinjavaju pacijenti sa akutnim abdomenom, perforacijama gastrointestinalnog trakta, stranguliranim hernijama, intraabdominalnim sepsama, mezenterijalnom ishemijom, teškim abdominalnim traumama i postoperativnim komplikacijama - istakao je.

Prema novom modelu rada, inicijalni kontakt sa pacijentima trebali bi, prema riječima ljekara, ostvarivati specijalisti urgentne medicine i njihovi specijalizanti.

- Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da specijalizacija urgentne medicine ne uključuje abdominalnu hirurgiju kao sastavni dio specijalističkog kruženja. Zbog toga postavlja se legitimno pitanje kako će se osigurati isti nivo stručne procjene pacijenata sa kompleksnim hirurškim stanjima koja zahtijevaju brzo prepoznavanje i hitno donošenje odluka. Kod velikog broja abdominalnih hitnih stanja vrijeme direktno utječe na ishod liječenja. Kašnjenje u prepoznavanju mezenterijalne ishemije, perforacije gastrointestinalnog trakta, strangulirane hernije ili teške postoperativne komplikacije može značajno povećati rizik od sepse, višestrukog zatajenja organa, komplikacija, pa i smrtnog ishoda - naglasio je ljekar.

Zbrinjavanje hitnih pacijenata 

Dodatno, kako kaže, zabrinjava i činjenica da bi prema novom modelu, za pacijente sa abdominalnim stanjima, na dispoziciji bio značajno manji broj ljekara nego do sada.

- U situacijama kada su dežurni ljekari zauzeti operativnim zahvatom, reanimacijom ili zbrinjavanjem drugog životno ugroženog pacijenta, novi hitni pacijenti mogli bi čekati na pregled i procjenu mnogo duže nego danas. Smatram da se racionalizacija troškova ne smije provoditi na račun hitne zdravstvene zaštite. Trošak nekoliko specijalističkih dežura predstavlja mali dio ukupnih troškova jedne ustanove veličine KCUS-a, dok posljedice eventualnog kašnjenja u liječenju mogu biti neuporedivo veće - naveo je naš sagovornik.

Naglasio je da je postojeći sistem dežurstava godinama funkcionirao veoma dobro i da je upravo uveden kako bi se prevazišli problemi koji su ranije postojali u zbrinjavanju hitnih pacijenata.

- Smatram da javnost ima pravo znati zbog čega se odustaje od modela koji je dokazano funkcionirao i na koji način će se nakon septembra garantirati isti nivo sigurnosti i dostupnosti hitne zdravstvene zaštite za građane Sarajeva i Federacije Bosne i Hercegovine - kazao je ljekar. 

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)