„Globalni Jug danas je mnogo snažniji nego prije pola stoljeća, a ekonomska dominacija Zapada značajno je reducirana u posljednjih 25 godina“, poručio je prof. dr. sc. Fikret Čaušević, dopisni član ANUBiH na javnom predavanju održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine pod nazivom „Globalni Sjever i Globalni Jug i novi globalni ekonomski poredak – Povodom 50 godina Deklaracije Ujedinjenih nacija o novom ekonomskom poretku“.

Govoreći o promjenama koje su obilježile svjetsku ekonomiju od usvajanja Deklaracije Ujedinjenih nacija o novom međunarodnom ekonomskom poretku 1974. godine, profesor Čaušević istakao je da je današnji globalni odnos snaga bitno drugačiji nego prije pet decenija i da je svjetska ekonomska mapa izmijenjena na načine koje tadašnji potpisnici te deklaracije nisu mogli ni zamisliti.

„Globalni Jug je sedamdesetih godina bio gotovo sinonim za siromaštvo. Kina i Indija bile u grupi deset najsiromašnijih zemalja svijeta. Četiri decenije poslije, Kina je druga najveća svjetska ekonomija, vodeći svjetski izvoznik roba i jedna od vodećih tehnoloških sila, s prosječnim BDP-om po stanovniku koji je porastao s 6% na 110% svjetskog prosjeka“, naglasio je Čaušević.

Posebno je istakao da upravo zemlje Globalnog Juga raspolažu najvećim rezervama sirovina neophodnih za zelenu energetsku tranziciju, dok su zemlje Globalnog Sjevera i dalje najbogatije mjereno proizvodnjom po stanovniku i koncentracijom finansijske imovine, ali i najzaduženije u svijetu. SAD i Kina zajedno kreiraju tri petine novca iz finansijskog sistema u sjeni, što predstavlja jedan od ključnih faktora globalnih finansijskih poremećaja.

Govoreći o uzrocima azijskog uspjeha, prof. Čaušević je kao jedan od ključnih faktora naveo kulturu subordinacije i jasno definiranih društvenih ciljeva, naglasivši da je nedostatak takvog društvenog dogovora jedan od glavnih izazova kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za širu evropsku zajednicu. Objašnjavajući razloge ekonomskog uspona Kine i drugih azijskih ekonomija, profesor Čaušević ukazao je na kombinaciju dugoročnog planiranja, jasnih razvojnih ciljeva, društvenog dogovora i efikasnih institucija.

„Bez jasno definisanih društvenih vrijednosti i zajedničkog angažmana na njihovom ostvarivanju nije moguće postići velike razvojne ciljeve u relativno kratkom historijskom periodu“, rekao je.

Prof. Čaušević je naglasio da se BiH, kao zemlja na raskrsnici globalnih ekonomskih i geopolitičkih silnica, mora strateški pozicionirati. Historijski gledano, najznačajniji transferi tehnološkog znanja u BiH dolazili su iz Njemačke, Austrije i Italije, no to ne isključuje saradnju s dinamičnim ekonomijama Istoka, Jugoistoka i Juga. Posebno je ukazano na afrički kontinent, gdje nekoliko zemalja prednjači u Green Transition, a izdvojio je da od pet najvećih solarnih parkova u svijetu, dva se nalaze u Kini, dva u Indiji, a jedan u Egiptu.

Govoreći o budućnosti globalne ekonomije, Čaušević je ocijenio da će se promjene u raspodjeli ekonomske moći nastaviti, ali da Zapad i dalje zadržava značajne prednosti.

„Sjedinjene Američke Države i dalje imaju bruto domaći proizvod po stanovniku višestruko veći od kineskog, a Zapad ostaje dominantan u brojnim segmentima tehnoloških inovacija. Međutim, svijet prolazi kroz period dubokih promjena koje će imati ozbiljne posljedice ne samo na ekonomiju nego i na političke sisteme i raspodjelu moći“, upozorio je.

Poseban dio predavanja bio je posvećen položaju Bosne i Hercegovine u novim globalnim okolnostima. Profesor Čaušević naglasio je da se Bosna i Hercegovina nalazi na prostoru gdje se prelamaju različiti politički i ekonomski utjecaji.

„Historijski gledano, najvažniji transferi tehnoloških znanja u Bosnu i Hercegovinu dolazili su iz zemalja Zapadne Evrope. Istovremeno, ne smijemo zanemariti saradnju sa brzo rastućim ekonomijama Azije, Bliskog istoka i Afrike. BiH je područje Evrope na kojom se prelamaju globalne silnice - političke i ekonomske. Moramo biti svjesni tih razlika i strateški odabirati partnere, ne isključujući brzo rastuće ekonomije Globalnog Juga.“, zaključio je prof. Čaušević.

Javno predavanje organizirala je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u okviru programa javnih predavanja posvećenih savremenim globalnim izazovima i njihovim implikacijama za Bosnu i Hercegovinu, a uvodni govor u predavanje održao je akademik Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

(DEPO PORTAL/ad)