Svijet poslovanja danas izgleda drugačije nego prije samo nekoliko godina. Digitalizacija, novi poslovni modeli, ubrzane tehnološke promjene, globalna povezanost i rastuća očekivanja investitora, građana i drugih korisnika informacija promijenili su način na koji organizacije posluju i donose odluke.

Kako se mijenjao svijet oko nas, mijenjala su se i očekivanja od organizacija. Danas se od njih traži više transparentnosti, veća odgovornost, bolje upravljanje rizicima i kvalitetnije informacije za donošenje odluka. Posljedično, mijenjala su se i očekivanja od računovođa, revizora i finansijskih stručnjaka, čija uloga sve više prevazilazi tradicionalno evidentiranje, kontrolu i izvještavanje.

Upravo je to bila centralna tema panel sesije „Uloga profesije u novom poslovnom okruženju“, održane u okviru 25. Revicon Međunarodnog simpozija Headway u Neumu. Kroz razgovor predstavnika akademske zajednice, revizije, javnog sektora i poslovne prakse otvoreno je pitanje kako se mijenja uloga profesije u vremenu izvještavanja o održivosti, sprječavanja pranja novca, digitalizacije, novih standarda finansijskog izvještavanja i sve većih zahtjeva za kvalitetnim informacijama.

Jedna od ključnih poruka panela bila je da najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda, nego u očekivanjima koja danas postoje prema profesiji.

- Najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda. Najveća promjena je u očekivanjima od profesije. Danas se od računovođa, revizora i finansijskih stručnjaka očekuje da povežu informacije, razumiju poslovni kontekst i pomognu donošenju kvalitetnijih odluka - istakao je Mahir Proho.

Da se od finansijskih profesionalaca danas očekuje mnogo više od poznavanja brojki, potvrđuje i perspektiva poslovne zajednice.

- Organizacije danas ne traže samo ljude koji poznaju brojke. Traže profesionalce koji razumiju poslovanje, povezuju informacije iz različitih područja i mogu pretvoriti podatke u kvalitetnu osnovu za odlučivanje - naglasio je Jasmin Hošo, direktor kompanije Tondach.

Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je javnom sektoru, gdje se očekivanja građana i donosilaca odluka također ubrzano mijenjaju. Sve je manje dovoljno pokazati koliko je novca utrošeno, a sve više se traži odgovor na pitanje šta je tim novcem postignuto.

- Građane danas ne zanima samo koliko je novca potrošeno. Zanima ih šta je tim novcem postignuto. Upravo zbog toga finansijske informacije u javnom sektoru postaju važan alat za mjerenje rezultata, odgovornosti i javne vrijednosti - naglasila je Elma Kamerić.

Slična transformacija dešava se i u revizorskoj profesiji. U okruženju obilježenom ubrzanim promjenama, novim rizicima i sve većom količinom podataka, od revizije se očekuje mnogo više od tradicionalne kontrolne funkcije.

- Revizija se danas sve manje posmatra kao funkcija kontrole, a sve više kao funkcija povjerenja i razumijevanja rizika. Od revizora se očekuje da organizacijama pomognu da prepoznaju izazove koji dolaze i da pravovremeno odgovore na njih - istakla je Elma Spahović.

Panelisti su se saglasili da tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju način rada, ali da ne mijenjaju suštinu profesije. Naprotiv, što su sistemi napredniji, to postaju važniji profesionalno prosuđivanje, razumijevanje poslovanja, procjena rizika i sposobnost povezivanja informacija iz različitih izvora.

Zaključak panela mogao bi se sažeti u jednostavnu poruku: ne mijenjaju se samo propisi i standardi – mijenja se ono što znači biti profesionalac. Uloga profesije razvija se od evidentiranja prema razumijevanju, od kontrole prema povezivanju, od izvještavanja prema objašnjavanju i od usklađenosti prema savjetovanju i podršci odlučivanju.

- Tokom panela govorili smo o izvještavanju o održivosti, sprječavanju pranja novca, IPSAS-u, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, ali smo se stalno vraćali istoj temi – ulozi profesije. Profesija se ne mijenja zato što ima više zahtjeva. Profesija se mijenja zato što ima sve značajniju ulogu u novom poslovnom okruženju - zaključila je moderatorica panela Amra Salihović.

(DEPO PORTAL/ad)