Građani Bosne i Hercegovine su tokom prošle godine naručili čak 2,1 milion pošiljki putem platforme Temu, potvrđuju to podaci Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine.

Dok je ukupan broj poštanskih usluga u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je 119.595.013.

Najveći broj pošiljki odnosi se na univerzalne poštanske usluge koje obavljaju javni poštanski operater, ukupno 84.516.097 usluga. Dodatnih 3.144.615 usluga odnosi se na kurirske pošiljke koje realizuju licencirani poštanski operateri dok se preostali dio odnosi na usluge direktne pošte, odnosno neadresirane tiskovine.
 

Iz BH Pošte za Oslobodjenje.ba kazali su da rast popularnosti eCommerce platformi ima značajan uticaj na obim posla kroz čitav proces poštanskog lanca vrijednosti.

"Međutim, nije riječ samo o količini, nego i o promjeni strukture operativnih poslova s obzirom na to da svaka pošiljka zahtijeva zasebnu obradu, praćenje i dostavu. Uz to, doprema pošiljki do BiH je također vrlo izazovan logistički proces. Iako je e-commerce distribucija danas operativno dosta zahtjevnija, vremenski osjetljivija i zahtijeva vrlo visok nivo informatizacije procesa, važno je naglasit da BH Pošta ima više od 20 godina iskustva u radu na različitim distance selling modelima distribucije pošiljki, počevši od kataloške pa do telefonske, TV, i drugih vidova prodaje", pojasnili su.

Na pitanje dali je povećan broj narudžbi putem Temu aplikacije doveo do preopterećenja njihovih kapaciteta, kažu da nagli rast eCommerce pošiljki nakon pandemije COVID 19 povremeno ima za posljedicu preopterećenost kapaciteta u određenim segmentima poštanske mreže, koje se vežu uglavnom za periode prodajnih akcija.

"Fluktuacije u obimu pošiljki Društvo rješava operativnom reorganizacijom procesa rada, povećanjem iskoristivosti postojećih i obezbjeđenjem dodatnih kapaciteta poštanske mreže. U tom kontekstu, rast eCommerce platformi predstavlja i izazov i priliku - izazov u smislu prilagođavanja operativnih i IT kapaciteta, a priliku za dalji razvoj paketskih i logističkih usluga", ističu.

Dodaju da određene kapacitete poštanske mreže kao što su dostavna vozila bilo je moguće usklađivati sa rastom obima pošiljki.

"S druge strane, povećanje kapaciteta sortiranja/usmjeravanja pošiljki i njihova automatizacija vremenski, operativno i finansijski je dosta zahtjevniji proces. Ipak, očekujemo da ćemo u vrlo kratkom vremenskom periodu finilazirati aktivnosti na povećanju kapaciteta prerade te time napraviti značajan pomak i u ovom segment poštanske mreže", pojasnili su.

Govoreći o izazovima zbog povećanog priliva malih paketa iz Kine i drugih zemalja, iz BH Pošte ističu da je najveći izazov "ogromne pikove (Black Friday, praznici)", te adekvatno upravljanje kapacitetima (radna snaga, vozila, sortiranje).

Na pitanje o broju pošiljki koje dnevno pristižu u sistem BH Pošte, odgovaraju da su "količine pošiljki poslovna tajna", te da je prosječan rok isporuke po prispijeću u BiH svega dva radna dana.

Ističu da BH Pošta planira ulaganje u Poštansko-logistički centar čime će se značajno povećati kapaciteti i skratiti vrijeme za prihvat i usmjeravanje eCommerce pošiljki.

"Planiramo i rješenja koja će omogućiti efikasnije procese izvršenja usluge, a na čijoj implementaciji BH Pošta već radi, su automatizacija usmjeravanja/sortiranja pošiljki, te povećanje Last Mile kapaciteta kroz uvođenje paketomata", naveli su.

Pitali smo i Upravu za indirektno oporezivanje BiH o kontroli pošiljki koje građani BiH naručuju, ali nažalost odgovor nismo dobili.  

"Uprava za indirektno oporezivanje ne raspolaže traženom informacijom budući da su predmet obračuna uvoznih dažbina isključivo pošiljke koje su naručene putem interneta, koje dolaze poštanskim paketima u BiH, a u pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno  vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva", kazali su.

Također su nas obavijestili da je u toku izrada informatičke aplikacije, nakon čije implementacije će postojati evedincija svih poštanskih pošiljaka na jednom mjestu.

"Ovo se očekuje u narednih godinu dana", pojasnili su.

S druge strane, domaći trgovci budu kažnjeni za svaku sitnicu, dok globalne platforme koriste obmanjujuće reklame bez ikakvih posljedica.

Na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju sponzorisane objave platforme TEMU koje prate AI fotografije modernih logističkih centara sa natpisima poput ovoga sa fotografije "TEMU Bosna i Hercegovina".

Na prvi pogled i za neupućene, impresivna infrastruktura, kamioni, radnici, organizovana distribucija. Poruka je da je roba "tu", u Bosni i Hercegovini. To naravno nije tačno. Radi se o obmani potrošača izričito zabranjeno Zakonom o zaštiti potrošača BiH. Zakon je vrlo precizan i u Članu 29 donosi niz stavova kojima se zabranjuje oglašavanje koje potrošače dovodi u zabludu. Upravo je to slučaj sa primjerom TEMU-a, gdje se potrošaču servira slika lokalnog skladišta, sugeriše brža isporuku, manji rizik i veća sigurnost.

Ono što dodatno zabrinjava jeste apsolutna neujednačenost u pristupu državnih organa. Naime, domaći trgovci u Bosni i Hercegovini se suočavaju sa visokim kaznama zbog eventualnih nepravilnosti u oglašavanju. Inspekcije su stroge i neumoljive, ali samo kada su u pitanju domaće kompanije. S druge strane, platforme poput Temu funkcionišu praktično bez ikakve kontrole, bez straha od sankcija i bez odgovornosti za obmanjivanje potrošača. Tako institucije BiH nanose štetu vlastitoj ekonomiji, novac odlazi van zemlje, građani ostaju nezaštićeni, a domaći privrednici gube neravnopravnu tržišnu utakmicu.

Ako zakoni u BiH važe za jedne, morali bi važiti za sve. Jer u ekonomiji selektivna primjena pravila uvijek nekome ide u korist, a nekome na štetu.

Evropska unija od 1. jula 2026. godine uvodi novu carinsku porez od tri eura na male pakete vrijednosti do 150 eura koji u EU stižu iz trećih zemalja. Ova promjena najviše će se odnositi na kupovinu putem popularnih platformi kao što su Temu, Shein i AliExpress, a cilj je smanjenje nelojalne konkurencije, bolja kontrola uvoza i zaštita evropskog tržišta.

Ipak, građani BiH ne bi trebali plaćati ovu taksu samo zato što paket tokom transporta prolazi kroz neku od zemalja Evropske unije. Ako je krajnja destinacija pošiljke Bosna i Hercegovina i ako se roba carini u BiH, primjenjuju se domaća pravila. Prema pravilima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, roba naručena iz inostranstva oslobođena je uvoznih dažbina ako vrijednost pošiljke ne prelazi 300 KM, uz izuzetke kao što su alkohol, parfemi, toaletne vode, duhan i duhanski proizvodi.

Drugačija situacija može biti ako roba prvo ulazi u EU skladište, na primjer u Njemačkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, pa se zatim šalje kupcu u BiH. U tom slučaju EU troškovi mogu već biti uračunati u cijenu proizvoda ili dostave. To znači da nova EU taksa ne mijenja direktno pravila za kupce u BiH, ali bi mogla imati indirektan utjecaj ako velike online platforme zbog novih evropskih pravila promijene cijene, način dostave ili uslove naručivanja.

(DEPO PORTAL/dg)