Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini pokazao je još 2013. godine da je svaki četvrti stan u Sarajevu prazan. No, Ekonomski institut u Sarajevu procjenjuje da je broj praznih nekretnina od tada porastao za 15-30%.  

Sagovornica Oslobođenja  iz Ekonomskog instituta Jasmina Osmanković kaže da stanove najčešće kupuje dijaspora, lokalni investitori i građani koji čuvaju kapital ulaganjem u nekretnine: 

-Zbog inflacije, novac plasiran u bankama gubi 3 - 4 % godišnje, a profit koji se ostvaruje na tržištu nekretnina je do 15 % godišnje, što strašno motivira kupce nekretnina.

U Ekonomskom institutu navode da je fenomen praznih nekretnina, pored inflacije i drugih ekonomskih faktora, jedan od razloga porasta cijena nekretnina. 

U posljednjem kvartalu 2025. godine, prosječna cijena po kvadratu u Sarajevu iznosila je 4131 KM. U posljednjih deset godina prosječna cijena kvadrata porasla je za 2200 KM. Podaci Zavoda za statistiku FBiH jasno pokazuju i da su cijene u Sarajevu rasle znatno brže u odnosu na ostatak entiteta. Tako je kvadrat u Sarajevu u 2020. godini bio za blizu 470 KM skuplji od ostatka FBiH, a danas ta razlika iznosi 1000 KM. 

Osim kupcima, porasle su i cijene kirija. Mjesečna kirija s kojom je Ena (identitet poznat redakciji Oslobođenja) započela život u sarajevskom predgrađu Hadžići, prije četiri godine iznosila je 350 KM bez troškova režija. U 2026. je iznos najma za istu kvadraturu porastao na 550 KM, što je uvećanje za blizu 60 %, dok je njena plaća u tom periodu uvećana za 2 %. Na kupoprodajnoj platformi OLX cijene prosječnih stanova u širem centru grada kreću se od nekoliko stotina, do 1500 KM, a za luksuznije nekretnine u novogradnji i više. Usporedbe radi, prosječna plaća u entitetu u januaru 2026. iznosila je 1671 KM.  Licencirani agent za nekretnine Haris Kadić iz Agencije za nekretnine StanPromet kaže  da u protekle dvije godine bilježi porast najma nekretnina između 20% i 40%, a kod atraktivnih lokacija i više. 

- Najveći pritisak je na malim stanovima, gdje potražnja daleko nadmašuje ponudu. Ako bi se taj trend nastavio, dolazimo u situaciju da će stanovanje u Sarajevu postati maksimalni luksuz, a ne osnovna potreba, navodi Kadić.

Zbog fenomena stanova koji, uprkos velikoj potražnji, ostaju prazni, Vlada Kantona Sarajevo predložila je oporezivanje praznih nekretnina, a Ekonomski institut zadužila da izradi studiju. U Ekonomskom institutu navode da se sa sigurnošću ne može utvrditi tačan broj praznih stanova: 

-Jedan od razloga je nepovezanost registara, drugi razlog su zastarjeli podaci, jer mi govorimo o podacima iz 2013. godine, pitanje fiktivnog prebivališta i sive zone iznajmljivanja, te pravne nedorečenosti, odnosno pitanja kako se utvrđuje koji su to prazni stanovi u KS ili nekoj drugoj sredini. 

U Ministarstvu finansija KS navode da se još radi na detaljima zakona koji će regulisati oporezivanje praznih nekretnina: 

-Zakon je trenutno ne doradi te je sljedeći korak konsultacija sa lokalnim zajednicama s obzirom da su i oni nosioci djela aktivnosti na provedbi ovog Zakona. Sve navedeno se radi kako bi se osigurala provodivost i konačni pozitivni efekti ovoga Zakona.

Usvoji li se ovo zakonsko rješenje, ulaganje u nekretnine u glavnom gradu BiH moglo bi postati manje unosna investicija nego dosad. 

(DEPO PORTAL/af)