Nakon više od deceniju, Federacija BiH bi napokon mogla dobiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa, za koji se predlagači nadaju da će se naći na dnevnom redu na nekoj od narednih sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, ali naglašavaju da je šteta odavno nastupila i može se mjeriti u desetinama miliona konvertibilnih maraka.

Vlada Federacije BiH je u martu dala pozitivno mišljenje, nakon što je prethodno na inicijativu Transparency Internationala, uz podršku 13 zastupnika, u proceduru upućen prijedlog novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u Federaciji, kao jednog od ključnih antikoruptivnih zakona.

Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije.

Iz Transparencyja su još ranije pojasnili da prijedlog nije novi tekst, nego rješenje koje je pripremano dugi niz godina i predstavlja važan mehanizam borbe protiv korupcije, ali i dio reformi na evropskom putu. Prethodna Vlada FBiH utvrdila je nacrt zakona 2022. godine, nakon višegodišnjih priprema i konsultacija s relevantnim institucijama, civilnim društvom i međunarodnim partnerima. Nacrt je potom upućen u parlamentarnu proceduru, ali je nakon formiranja nove Vlade FBiH 2023. godine povučen “radi dorade”.

Edo Kanlić iz Transparencyja za Detektor pojašnjava kako se smatralo da je formiranjem nove Vlade Federacije 2023. potrebno zakon dodatno unaprijediti, ali nikada više nije vraćen u proceduru.

- Zbog toga smo željeli makar da se Parlament ponovo uključi u proces jer nas je strah da bismo mogli doći do kraja ovog mandata bez da se išta zapravo desi. Vlada je na neki način bila primorana da dâ mišljenje, pozitivno ili negativno. I drago nam je da su dali pozitivno mišljenje, što znači da je tekst povučen 2023. i dalje najkvalitetnija verzija zakona koju smo imali u proceduri i nadam se da će biti dovoljno političke volje i podrške da se ovaj zakon usvoji do kraja mandata ovog saziva Federalnog parlamenta - kaže on.

Kanlić ističe da je poražavajuće da je Federacija jedina administrativna jedinica u BiH koja punih 13 godina nema tijelo za odlučivanje o sukobu interesa.

- To nas dovodi do toga da je upravo u ovom dijelu zemlje najviše javnih zvaničnika u sukobu interesa - dodaje on.

Inicijativu Transparencyja podržali su zastupnici iz Naše stranke, Stranke demokratske akcije, Naroda i pravde, Demokratske fronte, Stranke za BiH, Hrvatske republikanske stranke i jedan nezavisni zastupnik.

- Cilj prijedloga koji je upućen Predstavničkom domu Parlamenta FBiH je uspostava nezavisnog organa koji će utvrđivati i sankcionisati sukob interesa, provjeravati imovinske kartone, a biće definisana i jasna pravila u pogledu nespojivih funkcija i ograničenja koja se odnose na privatne interese funkcionera - navedeno je ranije iz Transparencyja.

Akcent na prevenciji

Amir Purić iz Naše stranke, jedan od zastupnika koji su uputili ovaj prijedlog, za Detektor kaže kako je Vlada u svom mišljenju navela da postoji vremenski odmak od upućivanja nacrta, ali da u konačnici daje pozitivno mišljenje na uređenje ove oblasti. Navodi i da će Klub zastupnika Naše stranke načelno podržati ovaj zakon, a da ostaje samo dilema da li će ići na prvu narednu sjednicu ili sjednicu nakon nje.

Purić napominje da od 2013. nije bilo tijela koje utvrđuje potencijalni sukob interesa.

- Od tada je prošlo 12 ili 13 godina – na stotine zvaničnika u Federaciji je vrlo vjerovatno bilo ili, možemo reći, postojale su indicije da su u sukobu interesa, a niko nije sankcionisan i kažnjen, i šteta koja je nastala tim sukobom interesa vjerovatno se može mjeriti desetinama ili stotinama miliona maraka - kaže Purić.

On dodaje da se radi o jednom od antikoruptivnih zakona koji su bili uvjet Evropske unije kroz 14 prioriteta za članostvo BiH u EU.

Detektor je prošle godine pisao da je Marija Ćosić, šefica kabineta i savjetnica državnog poslanika Marinka Čavare, u isto vrijeme i općinska vijećnica u Busovači, nakon čega je Transparency International u BiH podnio prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. Nakon pisanja Detektora i prijave Transparencyja, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine kaznila je savjetnicu Ćosić sa 5.000 KM zbog nespojivih pozicija i pozvala je na ostavku.

Zastupnik Sanel Kajan iz Demokratske fronte, također jedan od predlagača, navodi da je zakon usklađen sa evropskim standardima.

- Cilj je uvesti red u oblasti u kojoj su godinama, a svi tome svjedočimo, evidentirani brojni slučajevi potencijalnog ali i stvarnog sukoba interesa, no bez adekvatnih sankcija - kaže Kajan.

Kao nekoliko ključnih segmenata, Kajan navodi nespojivost funkcija – onemogućavanje istovremenog obavljanja više nespojivih javnih funkcija i upravljačkih pozicija, čemu se proteklih godina, ali i danas, svjedoči.

- Tu je i angažman bliskih srodnika. To nije nikakva tajna. Tražimo jasna pravila o zapošljavanju i angažmanu članova porodica nosilaca javnih funkcija. Dakako, insistiramo na transparentnosti imovine – stroga obaveza podnošenja detaljnih finansijskih izvještaja, u to trebaju biti uključeni i mehanizmi njihovi provjere - kaže Kajan.

Dodaje da u tu oblast spadaju i prijem poklona, odnosno zabrana primanja nedozvoljenih ili sumnjivih darova, kao i povezanost s privatnim i nevladinim sektorom. Kajan pojašnjava da je potrebno jasno definisanje granica između javne funkcije i privatnih interesa.

- Nekako smo u svemu tome stavili poseban akcent na prevenciju. Cilj nam je bio ne samo sankcionisati sukob interesa kada se dogodi – tada je već i kasno – već spriječiti njegov nastanak kroz jasna pravila, efikasan nadzor i transparentnost, koja nam je itekako potrebna - ističe on.

Kajan kaže da želi konkretno očitovanje i šta će se poduzeti jer je mnogo obećanja i podrške “koja, ustvari, nije konkretna podrška”.

- To treba biti ozvaničeno. Usvojeno. Parlament to treba usvojiti, Vlada to treba realizovati i primijeniti u praksi. Sve do onog trenutka dok se to ne desi, ja sam sumnjičav - kaže Kajan.

Prema predloženom zakonu, između ostalog, nosilac javne funkcije neće poduzeti bilo koju službenu radnju, učestvovati u raspravi, glasati ili odlučivati o pitanju koje je u vezi s njegovim privatnim interesom, te može obavljati samo jednu javnu funkciju, osim ako je drugačije propisano zakonom. On ne smije obavljati nijedan dodatni plaćeni ili neplaćeni posao ili aktivnost koja ga može dovesti u sukob interesa s obavljanjem njegove javne dužnosti. Zakon kaže i da je nosilac funkcije dužan podnijeti ostavku na svaku od nespojivih funkcija.

Nosilac funkcije, prema predloženom zakonu, ne smije koristiti resurse organa vlasti za podršku izbornoj kampanji ili političkoj stranci, niti koristiti svoju funkciju radi ostvarivanja bilo kakve materijalne ili nematerijalne koristi, privilegije, povlastice ili izuzimanja od zakonom ustvrđenih obaveza, za sebe ni drugoga.

Zakon reguliše i pitanje angažmana srodnika u istom organu vlasti, što predstavlja sukob interesa, zabranu primanja poklona, dužnost podnošenja izvještaja o finansijskom stanju, imovini i interesima, formiranje komisije za provođenje zakona, te predviđa sankcije.

Sankcije koje komisija može izreći nosiocu javne funkcije za povredu odredaba ovog zakona jesu obustava isplate dijela neto mjesečne plate i prijedlog za razrješenje s dužnosti i poziv za podnošenje ostavke. Sankcija obustave dijela mjesečne plate ne može trajati duže od jedne godine, a ukupan iznos ne može biti manji od 3.000 niti veći od 10.000 maraka.

Zakon predviđa i sankcije za prekršaje nakon obavljanja javne funkcije, za prekršaje drugih fizičkih i pravnih lica, kao i obavezu vraćanja poklona i naknada.

Načelna podrška zastupnika

Detektor je kontaktirao nekoliko klubova stranaka, iz kojih je rečeno da će načelno podržati ovaj zakon ili da će se o tome izjasniti nakon održanih kolegija.

- Od početka to zagovaram i da je da proguramo makar u izbornoj godini taj nacrt. To je jedan iskorak. Onda, naravno, na Domu naroda je odgovornost. Vrlo bitno je naglasiti da je to evropski zakon - kaže jedan od predlagača zakona Admir Čavalić, predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika.

Stipe Tokić iz Kluba HDZ-a – HNP navodi da su oni “načelno, suštinski i formalno” za taj zakon, ali moraju vidjeti kako će izgledati, odnosno kako će ga Vlada Federacije predložiti.

- Načelno nemamo ništa protiv, dapače, radujemo se tom zakonu - kaže on.

Evropska komisija je u svom prošlogodišnjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu navela kako u Federaciji kršenja pravila o sukobu interesa ostaju nekažnjena uprkos opsežnom medijskom izvještavanju i velikom interesu javnosti. Ovaj problem također se isticao i u ranijim izvještajima.

- Svi nivoi vlasti trebaju u potpunosti uskladiti svoje zakonodavstvo o sukobu interesa sa evropskim standardima i provoditi zakon u dobroj vjeri - navela je Evropska komisija u izvještaju za prošlu godinu.

U trenutku pisanja ovog teksta Detektor nije mogao još uvijek utvrditi na kojoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta bi se ovaj prijedlog mogao naći na dnevnom redu.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)