Najveća prevara  s jagodama nema veze s cijenom niti s pričama prodavača da su “jutros ubrane”. Ključni trag često se nalazi na dnu gajbe, mjestu koje većina kupaca uopće ne provjerava. Ako je karton na dnu potpuno suh, bez ijedne mrlje ili traga soka, a plodovi izgledaju savršeno posloženi, to je ozbiljan znak za oprez. Takva “svježina” često nije prirodna, već rezultat tretiranja hemikalijama  koje omogućuju da voće danima izgleda netaknuto.

Prava domaća jagoda je izuzetno osjetljiva i brzo počinje puštati sok. Već nakon nekoliko sati ostavlja tragove na podlozi. Ako toga nema, a jagode djeluju kao da su tek izvađene iz tvornice, velika je vjerojatnost da su tretirane kako bi zadržale savršen izgled. Prirodno voće gotovo uvijek ostavlja barem sitne mrlje ili tamne tragove.

U suprotnom, kupujete ono što mnogi nazivaju “plastičnom verzijom voća” – vizualno privlačno, ali bez pravog okusa i svježine.

Kako prepoznati tretirane jagode

Postoji nekoliko znakova koji upućuju na to da jagode nisu prirodne: Plodovi su gotovo identične veličine i boje. Imaju jednoličnu, neprirodno jarku crvenu boju bez svjetlijih dijelova. Na dodir su čvrste, gotovo gumene. Nemaju izražen miris, iako bi sezonske jagode trebale mirisati već iz daljine. Listovi djeluju blijedo, dok plod izgleda “savršeno”. Dno gajbe je potpuno suho i čisto

Problem nastaje kada se uvozne jagode prodaju kao domaće. Kako bi izdržale transport i duže stajanje, tretiraju se sredstvima protiv truljenja.

Kupci tada plaćaju proizvod koji izgleda savršeno, ali je bez pravog okusa i često sumnjive kvalitete. Umjesto svježeg voća, u košarici završi proizvod koji je prvenstveno prilagođen izgledu, a ne kvaliteti.

Razlika koju ćete odmah primijetiti

Ako stavite jednu pravu domaću jagodu i jednu tretiranu jednu pored druge, razlika postaje očita. Prirodne jagode nisu savršene, razlikuju se po veličini, često imaju svjetliji dio oko peteljke i intenzivan miris. Na dodir su mekše i ostavljaju tragove na prstima.

S druge strane, tretirane jagode djeluju uniformirano, bez mirisa i gotovo “umjetno”. Posebno je sumnjiv savršeno čist papir u gajbi, često se mijenja kako bi se sakrilo da voće ne ispušta sok. Prije nego što kupite jagode, zamolite prodavača da pomakne gornji sloj.

Ako su i jagode na dnu potpuno savršene, bez ijedne oštećene ili mekane, to je znak za sumnju. U pravoj domaćoj berbi uvijek ima barem nekoliko plodova koji su se lagano zgnječili ili pustili sok. Dodatni znak može biti i izgled ruku prodavača. Ako netko cijeli dan rukuje jagodama, a ruke su mu potpuno čiste, to također može biti indikator da voće nije prirodno.

Gdje kupci najčešće pogriješe

Najviše prijevara događa se na prvim štandovima na ulazu u tržnicu, gdje se računa na brzinu i nepažnju kupaca. Zato se preporučuje proći nekoliko štandova dalje i pitati prodavače konkretna pitanja, poput mjesta uzgoja. Neodlučnost u odgovoru često govori više od samih riječi.

Domaće jagode imaju kratak rok trajanja. U hladnjaku, ako su neoprane, mogu izdržati najviše dva do tri dana prije nego počnu omekšavati i puštati sok. Ako jagode izgledaju isto i nakon nekoliko dana, to može biti znak da nisu prirodne.

Jagode se ne bi trebale prati prije spremanja jer vlaga ubrzava kvarenje. Najbolje ih je čuvati suhe, u plitkoj posudi, i oprati tek prije konzumacije. Jagode iz staklenika obično su veće, svjetlije iznutra i imaju slabiji miris. One uzgojene na otvorenom su tamnije, nepravilnijeg oblika i intenzivnijeg okusa.

(Dnevno.hr/DEPO PORTAL/af)