Preventivni programi ranog otkrivanja najčešćih vrsta karcinoma, pokrenuti 2022. godine, jedan su od najvažnijih javnozdravstvenih iskoraka u Kantonu Sarajevo. Prošle godine dodatno je proširen obuhvat programa, uključen je preventivni pregled za rano otkrivanje melanoma, tako da se sad radi screening na šest najčešćih karcinoma. Namjera je da postanu trajna praksa i standard zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo.

Ministar zdravstva KS Enis Hasanović u razgovoru za Fenu kaže da je njihov cilj od početka bilo jasan, pomjeriti fokus zdravstvenog sistema sa liječenja posljedica na rano otkrivanje bolesti i prevenciju naglašavajući da prevencija nije trošak nego ulaganje u život, zdravlje i održivost zdravstvenog sistema.

- Projektom 'Život je u pitanju' omogućili smo za građane besplatne preventivne preglede, za najčešće maligne bolesti. Već prvi javni pozivi pokazali su da građani prepoznaju važnost te vrste podrške - interes je bio veliki, a termini za pojedine preglede popunjeni su u rekordnom roku. Prvi put su u BiH uvedeni programi za rano otkrivanje dva nova karcinoma, karcinoma pluća i prostate. To je u skladu sa preporukama Evropske komisije, za države članice EU, da ih uvrste u svoje nacionalne programe - naglasio je ministar.

Za program ranog otkrivanja karcinoma u Kantonu Sarajevo kaže da je u potpunosti usaglašen i sa preporukama USA Task Force, najznačajnije institucije za javno zdravlje i preventivne programe.

Ministar Hasanović kaže da su, prošlogodišnjim dodatnim proširenjem obuhvata programa na šest najčešćih karcinoma (uvršten preventivni pregled za rano otkrivanje melanoma), odgovorili na rastuće potrebe i pokazali da prate savremene javnozdravstvene trendove.  

- I novčani iznos, planiran za te preventivne programe u ovoj godini, povećan je za 50 posto. Tako je sa po 1.000.000 KM planiranih u 2024. i 2025. godini, povećan na 1.500.000 KM u 2026. godini. To nije jednokratna kampanja, niti projekt koji ima rok trajanja. Želimo da preventivni pregledi postanu trajna praksa i standard zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo - naglasio je.

Upitan za HPV imunizaciju, ministar Hasanović je zadovoljan dosadašnjim rezultatima, ali i svjestan da prevencija zahtijeva kontinuitet, edukaciju i povjerenje.

Naglašava da je HPV vakcina jedna od najvažnijih preventivnih mjera u savremenoj medicini, jer direktno smanjuje rizik od razvoja više vrsta malignih bolesti. Prije svega karcinoma grlića materice, ali i drugih karcinoma povezanih s HPV infekcijom.

Podsjeća da su u Kantonu Sarajevo proširili dobnu granicu, za besplatnu HPV vakcinaciju, do 26 godina za oba spola. To je, kaže, bila odgovorna odluka zasnovana na struci i javnozdravstvenom interesu jer su željeli obuhvatiti što veći broj mladih ljudi i pružiti im mogućnost zaštite.

- Bilježimo dobar odziv roditelja, mladih i zdravstvenih radnika, to pokazuje da raste svijest o značaju prevencije. Nakon serije predavanja i edukacije roditelja po školama te javne kampanje o značaju vakcinacije, bilježimo najbolje rezultate dosad i daleko najbolje u BiH, a bolje nego u regionu. Primarna prevencija je najbitnija, najlakša, najefikasnija i sprječava pojavu karcinoma kasnije u životu - naglasio je.

Prema riječima resornog kantonalnog ministra, osim HPV vakcinacije bilježe dobar odziv i za pneumokoknu vakcinaciju, posebno među rizičnim grupama. 

- Osim redovnog programa iz FBiH za te vakcine, Kanton Sarajevo je obezbjedio novac za dodatne doze te vakcine. Iskorištene su ubrzo po dospjeću, a u toku je nabavka novih doza te vrste vakcine. Ulagati u prevenciju znači ulagati u zdraviju i sigurniju budućnost - kazao je.

Hasanović ističe da je, kao jedan od najvažnijih prioriteta ministarstva koje predvodi, bio osigurati da pacijenti u Kantonu Sarajevo pravovremeno dobiju lijek koji im je potreban - posebno oni koji vode najteže životne bitke.

- Zato smo kroz poseban program osigurali terapije za onkološke pacijente i dosad omogućili da oko 700 pacijenata više ne bude na listi čekanja, da dobiju terapiju na vrijeme. To nije statistika, ti ljudi su dobili šansu za liječenje, produžen život i ozdravljenje. Smatram da je to jedan od najvažnijih rezultata našeg mandata. Paralelno s tim, uradili smo jednu od najvažnijih reformi, kad je riječ o dostupnosti lijekova. Donijeli smo novu, najširu esencijalnu listu lijekova u Bosni i Hercegovini i regionu - naglasio je.

Kako je kazao, na listu su dodali više od 700 novih oblika lijekova tako da sad lista u Kantonu Sarajevo obuhvata 1.360 oblika lijekova. Time su, istaknuo je, pacijentima i ljekarima dali znatno širi izbor terapija, uz mogućnost da biraju između lijekova različitih proizvođača - domaćih, regionalnih i svjetskih.

- U izradu Liste bili su uključeni struka, zdravstvene ustanove, proizvođači. Istovremeno, racionalizacija troškova za nas ne znači uskraćivanje prava pacijentima. Naprotiv, cilj nam je da odgovorno upravljamo novcem da bismo osigurali održiv sistem, omogućili da novac ide tamo gdje je najpotrebniji za liječenje ljudi - naglasio je.

Za ministra Hasanovića uspostava registra onkoloških pacijenata jedan je od ključnih sistemskih koraka koji Bosna i Hercegovina mora napraviti. Kanton Sarajevo, kaže, snažno podržava inicijativu za uspostavu registra na federalnom, potom i na državnom nivou.

- To je važno zato što bez tačnih podataka ne možemo ozbiljno planirati zdravstvenu politiku. Ne možemo znati gdje su najveće potrebe, koliko terapija treba osigurati, kakvi su ishodi liječenja, gdje treba ulagati u opremu i kadar niti kako unaprijediti preventivne programe. Registar nije administrativna formalnost, registar je alat za spašavanje života. Omogućava da sistem bude proaktivan, a ne da reaguje tek kad problem eskalira - izričit je.

Kanton Sarajevo je spreman dati puni doprinos tom procesu, a već su napravili ozbiljne iskorake u digitalizaciji i organizaciji podataka.

Ministar Hasanović smatra da je realno očekivati konkretne pomake, ali i da je za to potrebna koordinacija svih nivoa vlasti i ozbiljan institucionalni pristup.

- Registri moraju biti na državnom nivou ili, zbog načina organizacije zdravstvene zaštite u BiH i nepostojanja ministarstva zdravstva na nivou BiH, na nivou entiteta koji bi objedinjene podatke onda slali prema međunarodnim organizacijama i profesionalnim udruženjima koji insistiraju na podacima, registrima i analizama na nivou država - kazao je.

Hasanović naglašava da je jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva zdravstva KS bio da zdravstveni sistem učine jednostavnijim, efikasnijim i humanijim za pacijente. Kako je kazao, građani ne smiju biti taoci administracije, niti gubiti vrijeme na papirologiju.

- Upravo zato smo, u proteklom periodu, proveli niz konkretnih reformi koje već daju rezultate. Produžili smo važenje uputnica, sa 30 na 90 dana. Time smo smanjili nepotrebne dolaske pacijenata u ambulante, samo zbog administrativnih razloga. Produžili smo, na 90 dana, i važenje recepata za hronične pacijente. To je posebno važno za starije osobe i pacijente koji su ranije morali često odlaziti u ambulantu, samo zbog obnove terapije - kazao je.

Hasanović kaže da su posebno važnu reformu uradili za onkološke pacijente. Ranije su pacijenti za svaku kontrolu, pregled, terapiju ili novu proceduru morali iznova tražiti uputnice i prolaziti administrativne korake.

- Sad onkološki pacijent, jednom uputnicom, može završiti cijeli neophodni tok liječenja i dijagnostike. To znači manje stresa, manje čekanja i brži početak terapije - kazao je.

Uklonjene su, kaže, i nepotrebne administrativne barijere, između ustanova i klinika. Ranije je pacijent, čak i kad je bio unutar istog zdravstvenog sistema, morao pribavljati dodatne uputnice za prelazak sa klinike na kliniku ili iz Opće bolnice 'Prim. dr. Abdulah Nakaš' prema Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

- Sad su ti dodatni koraci ukinuti, da bi se ubrzala dijagnostika i liječenje te uštedjelo vrijeme pacijenata - kazao je.

Paralelno s tim, značajno je unaprijeđena digitalizacija sistema. Sad pacijenti termine za preglede, nalaze i druge informacije mogu dobiti elektronskim putem.

- Time štedimo vrijeme, i pacijentima i zdravstvenim radnicima. Ljekarima omogućavamo više vremena, za razgovor s pacijentom i kvalitetan pregled - kazao je.

Hasanović ističe i projekt e-Pomagala, kojim su ratnim vojnim invalidima i drugim korisnicima omogućili jednostavnije ostvarivanje prava bez dodatnog administrativnog opterećenja. Time su, kazao je, ukinuli nepotrebni odlazak korisnika na više adresa, tokom postupka. To je pitanje dostojanstva i poštovanja ljudi koji su to pravo zaslužili.

- Formirali smo stalnu komisiju za koordinaciju i E- naručivanje, u kojoj su predstavnici Ministarstva, zdravstvenih ustanova i ZZOKS. I ta komisija dnevno rješava eventualna pitanja između različitih zdravstvenih ustanova u KS. Pripremili su i vodiče i protokole za upućivanje pacijenata između različitih nivoa zdravstvenog sistema. To nisu kozmetičke promjene, to su reformski potezi koji mijenjaju svakodnevni život ljudi. I to je pravac kojim nastavljamo - naglasio je.

Prema mišljenju ministra Hasanovića zdravstveni sistem Kantona Sarajevo prolazi kroz reformski ciklus, jedan od najozbiljnijih u posljednjih nekoliko godina. Ne tvrdi da su riješili sve probleme ali kaže da su pokrenuli procese, koji donose konkretne rezultate koje građani već osjećaju.

- Smanjili smo finansijsko opterećenje građana, ne moraju plaćati participaciju za pojedine usluge. Smanjili smo i nepotrebno čekanje u redovima na blagajnama, u našim zdravstvenim ustanovama, da bi platili ili dobili izuzeće od participacije. Različitim koracima i postupcima pojednostavili smo procedure, unaprijedili i povećali dostupnost lijekova, ulagali u zdravstvenu infrastrukturu, opremu i digitalizaciju te značajno olakšali put pacijenta kroz sistem - kazao je.

Posebno važnim smatra ulaganje u kadar. Od 2024. godine dosad odobrili su, kaže ministar Hasanović, oko 550 specijalizacija i subspecijalizacija na svim nivoima zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo. To je ozbiljna, strateška i dugoročna investicija u budućnost zdravstvenog sistema.

- Popravili smo uslove rada za zdravstvene radnike u javnim zdravstvenim ustanovama te značajno povećali plate, kroz kolektivne ugovore. Tako smo obezbjedili i priliv kadra, posebno doktora iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine te značajno smanjili nedostatak ljekara - ističe.

Svjesnan je da i dalje postoje izazovi posebno u deficitarnim specijalizacijama, opterećenosti zdravstvenih radnika i migraciji kadra, ali njegova generalna ocjena je da zdravstveni sistem Kantona Sarajevo ide u dobrom pravcu.

- Reforme su vidljive, građani to prepoznaju, a naš posao je da taj proces nastavimo još odlučnije i odgovornije. Odlazak medicinskog osoblja u inostranstvo jeste realan izazov, ali prvi put se tom pitanju pristupa sistemski kroz planiranje kadrova, ulaganje u edukaciju, poboljšanje uslova rada i otvaranje novih mogućnosti za profesionalni razvoj. U Ministarstvu zdravstva svakodnevno radi tim koji prati uska grla sistema i traži rješenja da bi građanima olakšao pristup zdravstvenoj zaštiti - naglasio je za Fenu ministar zdravstva KS Enis Hasanović.

(FENA/dg)