Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu tržišne ekonomije, cijene goriva idu gore, ali to još uvijek nije na rekordnom nivou, međutim ukoliko rat Irana i SAD potraje onda će biti srušen rekord koji je zabilježen za vrijeme pandemije koronavirusa, kazao je u razgovoru za Oslobodjenje.ba energetski stručnjak iz Hrvatske i bivši generalni direktor INA-e Davor Štern.

- Samo nemojte cijene početi uspoređivati sa Njemačkom, jer ćemo onda doživjeti tek srčani udar. Tamo su cijene već daleko iznad dva eura. Tako da mi još uvijek balansiramo na granici bivših cijena i u nadi da se cijene neće povećavati svakim danom - istakao je Štern.

Dogovor oko primirja

Dodao je da je vrlo teško tumaćiti sve što se dešava na relaciji Iran i SAD.

- Ovo što se sada događa je u stvari neko ludo razumijevanje, gdje smo ovisni o volji Trumpa (Donald op.a.), odnosno Amerike, i da li će ove primirje koje oni pokušavaju postići proraditi ili ne. To ne može niko predvidjeti šta će biti u narednih nekoliko dana. A ako krene rat jače, ako se ne nađe način za postizanje primirja, onda situacija može stvarno postati zabrinjavajuća, teška i opasna - smatra Štern.

Govoreći o mogućim rješenjima za cijene goriva u BIH, ali i regionu, naš sagovornik ističe da su države bivše Jugoslavije dobrovoljno ili ne ali napustile tu privrednu granu.

- Gledajte, to smo mi napustili dragovoljno ili nedragovoljno raspadom Jugoslavije. I ponovno staviti takvu regionalnu ili nekada jugoslavijsku energetsku strategiju ne možemo. Svaka država za sebe. A u međuvremenu su uletjeli nekakvi drugi igrači, konkretno u Bosni i Hercegovini uletio je Zarubežnjeft, kupio rafineriju i zatvorio rafineriju, koja je bila po meni jedna od boljih rafinerija u bivšoj Jugoslaviji, ako ništa drugo, bila je najnovija. Nešto je stradala u ratu, ali se dala obnoviti. Na kraju linije je radila - pojasnio je.

Zarubježnjeft uništio bh. rafineriju

Dodao je da je osnovni problem bio što je Zarubežnjeft koristio rafineriju u Modriči za preradu svoje loše, nekvalitetne vijetnamske nafte, a koju nisu imali gdje drugo prerađivati.

- Onda su morali zatvoriti rad zbog zagađenja zraka, ili je bilo i drugih političkih razloga za koje ja ne znam - kazao je.

Prema njegovim riječima, rafinerija u Srbiji, u Pančevu, isto se nalazi pred dilemom da li će Amerikanci produžiti rok za prodaju, zato jer su u većinskom ruskom vlasništvu.

- I ovisimo o tome da li će Amerika 11. aprila produžiti rok ili ne. Ako ne produži, onda će možda postići dogovor sa MOL-om. MOL je predator, oni uzimaju sve što mogu. Uzeli su u Hrvatskoj cijelu Inu, zatvorili jednu rafineriju koja je trebala biti obnovljena po ugovoru, ali nije. Rafinerija Rijeka malo radi, malo ne radi. I tako da mi za opskrbu ovisimo o Mediteranu ili iz Mađarske i Slovačke - naglasio je Štern.

Na pitanje o izjavama pojedinih stručnjaka iz Evrope, a konkretno da bi Evropa u aprilu već mogla ostati bez goriva, Štern kaže da ne vidi kako je moguć takav scenario.

- Ja ne vidim da bi mogli ostati bez goriva, jer goriva ima, gorivo je samo skuplje. I sada ako neko hoće dobiti gorivo po starim cijenama, jasno je da ga neće dobiti, ali goriva bi trebalo biti. Drugi problem koji postoji u Evropi jeste da su, u svrhu postizanja boljih ekonomskih rezultata u rafinerijama, modernizirali su rafinerije i u stvari ostavili rafinerije bez dovoljne količine dizela. I po meni bi samo dizel mogao faliti  kao roba. Još uvijek se može kupovati, makar onaj dizel koji je dolazio iz Arapskog poluotoka, upravo iz ratne zone. Njega više nema, trenutno nema prolaza kroz Hormuz. A istovremeno su te rafinerije i oštećene, ne znam koliko, ali oštećene su, i ne može se od tamo dobivati roba - navodi naš sagovornik.

Govoreći o idejama da se i sad ali i u budućnosti naplaćuje prolaz kroz Hormuški moreuz, Štern kaže da bi to bio presedan.

- Međutim kako je u svijetu nestalo generalne globalne pravde, teško da bi tu neko mogao reagirati osim vojnom silom. Naime, taj tjesnac nije rađen rukama ljudi. Ne možemo ga usporediti sa Sueskim i Panamskim kanalima. I sada kad bi neko počeo naplaćivati prolaz kroz vode koje nisu teritorijalne, znači globalne morske puteve, i to samo zato jer su blizu njihove obale, to bi malo ličilo na pirate iz Somalije kobi dolazili brodicama i tražili novac za prolaz kroz, uzmimo, Crveno more - kategoričan je Štern.

Poskupljenja i ruska nafta u Evropi

Smatra da je se radi o vrlo opasnoj ideji koja bi mogla pokrenuti dosta loših stvari u svijetu.

- Onda bi s pravom puno zemalja gdje prolaze morski putevi uz njihove obale moglo početi naplaćivati prolaz kroz vode koje nisu njihove teritorijalne vode. Uopće ne mogu zamisliti da tako nešto može postojati u svijetu - naglasio je.

Na pitanje o uticaju mogućeg naplaćivanja prolaza kroz Hormuz na cijene nafte, Štern ističe da to ne mora nužno značiti drastično poskupljenje nafte.

- Možda i ne, ne znamo uopće o kakvim se novcima radi, za tanker od 400.000 tona sigurno nekoliko centi po toni ne bi značilo drastično poskupljenje. Međutim, sama ta ideja naplate prolaza u otvorenim vodama je neadekvatna. A ako u ovom ludom svijetu koji se mijenja iz dana u dan ona dobije neku potporu, jasno je da će to utjecati na cijene nafte ili derivata, ali neznačajno. To je više problem globalne infrastrukturne pojave nego same cijene derivata. Pojavno je to opasniji oblik nego sama cijena - naglašava Štern.

Govoreći o nafti iz Rusije, Štern ističe da se Rusija orijentirala na druga tržišta.

- Oni su se okrenuli prema Kini i Indiji otkako su imali embargo i sankcije na isporuke prema Evropi. Ako imaju slobodnih kapaciteta i količina, sigurno da se mogu vratiti. Ja smatram da je bila velika greška Evrope što je uvela sankcije baš na robu koja treba Evropi, jer su time više kaznili Evropu nego samu Rusiju. To je bila ishitrena odluka evropske politike, međutim i Amerika je bila pobornik toga. Rusija je sad našla nova tržišta i sada nova situacija njima ide na ruku jer dobivaju puno više novca za ono što proizvode - kaže.

Doda da ipak još uvijek postoji problem u Kaspiju, pa eventualno ako se rat proširi pa se počnu gađati brodovi u Crnom moru, i ako se tu nastane još jedna velika eskalacija, onda će ostati opet otvoren jedini način snabdijevanja kroz Evropu iz Rusije, sjeverni tok i južni tok, odnosno sjeverni i južni krak.

- I to bi za Evropu mogao biti spas, ali opet ovisi o političkoj odluci Amerike i Evrope - smatra Štern.

Bosna i Hercegovina rekordne cijene goriva bilježila je za vrijeme pandemije koronavirusa, a Štern ističe da ako rat Irana i SAD potraje onda taj neslavni rekord će biti srušen.

- Ako danas rat stane, cijene će se polako spuštati, međutim to neće biti naglo jer još uvijek ne znamo koji je stepen oštećenja tih svih proizvodnih kapaciteta, bilo utovarne nafte ili rafinerija u ratnom području. Tako da dok ne saznamo istinu o tome, a nijedna država to neće otkrivati iz strateških razloga, tada će se moći doći do nekih boljih prognoza od ovih koje možemo danas imati - zaključio je Štern.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)