Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedeljak da se vode razgovori sa Iranom i da postoji nada za mogući sporazum o okončanju iranskog konflikta. Međutim, prema informacijama američkog portala „Axios", Egipat, Pakistan i Turska su u nedelju posredovali između SAD i Irana i pokušali da organizuju telefonski razgovor za ponedeljak sa predsjednikom iranskog parlamenta Galibafom i njegovim timom.

Vlast u Teheranu je međutim negirala da je došlo do bilo kakvih razgovora. Galibaf govori da se radi o „lažnim vijestima" koje imaju za cilj manipulaciju finansijskim i naftnim tržištima i kupovinu vremena.

Prema pisanju „Wall Street Journala", ovog petka će hiljade američkih marinaca biti poslate na Bliski istok kako bi ponovo obezbijedile Ormuski moreuz.

Od revolucionarnog gardiste do političara moći

Galibaf (64), bivši je komandant Revolucionarne garde i pilot. Doktorirao je na političkoj geografiji – u disertaciji se bavio odnosom između geografskog prostora, moći, države i bezbjednosne politike, piše Deutsche Welle.

Kao mladi vojnik Galibaf je učestvovao u iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988. i izgradio karijeru u Revolucionarnoj gardi. Nakon rata postao je šef građevinsko-inžinjerskog štaba Katam al-Anbija. Ovaj centar, koji pripada Revolucionarnoj gardi, trebalo je da izgradi zemlju pod kontrolom ove garde i do danas funkcioniše kao njen ekonomski ogranak. Pod njegovim okriljem nalaze se stotine podružnica i podizvođača.

Godine 1997. ajatolah Hameneji imenovao je Galibafa za komandanta vazdušnih snaga Revolucionarne garde. Zajedno sa drugim komandantima odigrao je odlučujuću ulogu tokom studentskih protesta 1999. i zajedno sa Kasemom Sulejmanijem potpisao pismo upozorenja tadašnjem predsjedniku Mohamadu Hatamiju, u kojem je vlada upozorena da više ne smije da „toleriše" proteste. Galibaf je kasnije u intervjuima izjavio da je i sam tukao demonstrante pendrekom dok je motociklom prolazio ulicama. Godinu dana kasnije postao je šef policije u Iranu.

Galibaf je imao velike političke ambicije i ukupno se tri puta kandidovao za predsjednika Irana. Godine 2005. izgubio je od Mahmuda Ahmadinedžada, koji je tada bio gradonačelnik Teherana. Nakon toga Galibaf je sam preuzeo upravljanje glavnim gradom i obavljao dužnost gradonačelnika od 2005. do 2017.

Godine 2013. ponovo se kandidovao za predsjednika i izgubio od Hasana Rohanija, dok je 2017. povukao svoju kandidaturu kako bi podržao drugog konzervativnog kandidata.

Optužbe za korupciju i kontroverze

Tokom njegovog mandata u Teheranu, prema tvrdnjama iranskih novinara, mnoge državne nekretnine prodavane su znatno ispod tržišne cijene, djelimično i do 50 odsto ispod stvarne vrijednosti. Među kupcima su navodno bili i državni zvaničnici, kao i članovi Galibafove porodice.

Takođe se tvrdi da je Galibaf prebacivao značajne sume iz gradske kase u fondaciju svoje supruge, koja navodno pomaže samohranim majkama i ženama, koje su glavni hranitelji svojih porodica. Međutim, način rada te fondacije nije transparentan. Optužbe za korupciju protiv Galibafa nikada nisu u potpunosti razjašnjene zbog njegove bliske veze sa ajatolahom Hameneijem. Novinari koji su o tome izvještavali osuđivani su na zatvorske kazne.

Boravišna viza i oprema za bebu

Posljednjih godina i događaji iz porodičnog okruženja Galibafa izazvali su medijsku pažnju. Posebno je poznat pokušaj njegovog sina Eshaka da dobije stalnu boravišnu dozvolu u Kanadi. Od 2019. pokušavao je da dobije odobrenje kanadske imigracione službe i čak je tužio tu instituciju pred federalnim sudom u Kanadi zbog otezanja. Sama činjenica da je Eshak želio boravišnu vizu izazvala je rasprave u iranskoj javnosti, jer se to smatralo nespojivim sa anti-zapadnim stavovima njegovog oca. Na kraju je njegov zahtjev u Kanadi odbijen.

Istovremeno je putovanje njegove ćerke i njene porodice u Tursku takođe izazvalo pažnju medija. Godine 2022. objavljene su fotografije na kojima se vidi kako se iz Istanbula vraćaju u Teheran, natovareni dječijim stvarima, koje su mediji nazvali „opremom za bebe“. Taj događaj izazvao je oštre kritike u zemlji koja zbog sankcija i lošeg upravljanja trpi dugotrajnu ekonomsku krizu i galopirajuću inflaciju.

Galibaf se smatra političarem sa velikim uticajem unutar Revolucionarne garde. To što, za razliku od drugih funkcionera u zemlji, do sada nije ubijen u američkim i izraelskim napadima u Iranu ostavlja prostor za spekulacije. Da li će zaista preuzeti važnu političku ulogu tek će se pokazati.

(DEPO PORTAL/ad)