Privredni giganti u Bosni i Hercegovini godinama se suočavaju s ozbiljnim problemima, a mnogima od njih danas prijeti gašenje. Jedan od posljednjih primjera je situacija oko Nove Željezare Zenica, čija je neizvjesna budućnost pokrenula lančanu reakciju u cijelom industrijskom sektoru.

Naime, podnesen je zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u firmi Nova Ljubija iz Prijedora, koja je godinama bila ključni dobavljač rude za željezaru u Zenici. Iz ove kompanije ističu da nemogućnost naplate potraživanja, ali i teško stanje u kojem se nalazi Nova Željezara Zenica, direktno ugrožavaju i njihov opstanak.

Radnici kolateralna šteta

Predsjednik Sindikalne organizacije Nove Ljubije Darko Antonić upozorava da su radnici u Prijedoru postali kolateralna šteta šire industrijske krize.

- Mi smo ovdje u Prijedoru kolateralna šteta, jer samim tim zato što je naš jedini kupac u Zenici zaustavio integralnu proizvodnju, prestaje i naša potreba za radom. Automatski proglašenjem stečaja 587 radnika ide na biro rada i mi postajemo socijalni slučajevi - rekao je Antonić za BHRT.

Situacija izuzetno ozbiljna

Iz uprave kompanije također upozoravaju da je situacija izuzetno ozbiljna. Zamjenica ravnatelja Nove Ljubije Suzana Gašić ističe da su zalihe sirovina u Zenici ograničene i da bi bez konkretnih odluka vlasti vrlo brzo moglo doći do potpunog gašenja proizvodnje.

- U tom najgorem scenariju Željezara u Zenici nas je obavijestila da oni imaju koksa za dva mjeseca rada, naše rude za mjesec dana rada. To bi značilo da mi imamo još mjesec dana proizvodnje količina koje su njima neophodne, a oni bi također išli ka gašenju proizvodnje. Zaista se pokušalo objasniti svima koji donose odluke šta znači nedonošenje odluka i da propuštamo zaštititi našu proizvodnju - naglasila je Gašić.

Privremeno odgođeni protesti

Radnici Željezare Zenica već su upozoravali na moguće posljedice i najavljivali proteste. Međutim, nakon što je Vlada Federacije BiH dala saglasnost na odluku o zaštiti domaće proizvodnje kroz uvođenje carinskih mjera, protesti su privremeno odgođeni. Sada se očekuje odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić smatra da je sudbina ove kompanije mnogo više od pitanja jedne fabrike.

- Ja i dalje smatram da je Željezara stub države, temelj države. Ako vlast želi to da uništi, ja ne vidim napredak ove države. Bojim se ko će sutra zaraditi penziju - poručio je Fetić.

Direktne posljedice

Problemi u ovim kompanijama ne pogađaju samo radnike u rudarskom i metalurškom sektoru. Direktne posljedice osjete i željeznice oba entiteta, jer veliki dio njihovog prihoda dolazi upravo od transporta rude iz Omarske prema Zenici, kao i transporta proizvoda prema luci u Pločama.

Predsjednik Sindikata Željeznica Republike Srpske Jelenko Dobraš upozorava da bi prekid tog transporta imao ozbiljne finansijske posljedice.

- Samim tim prestaje prevoz rude iz Nove Ljubije, nekadašnjeg Mittala, odnosno iz Omarske. Jednostavno, naš prihod je oko 60 posto ukupnog prihoda Željeznica RS od tog komitenta. Uz to, Koksara je prestala s radom, gdje je godišnji prihod bio oko tri miliona - rekao je Dobraš.

Ogroman gubitak

Ekonomisti upozoravaju da bi posljedice gašenja velikih industrijskih sistema bile dugoročne i teško nadoknadive. Ekonomistica Amila Pilav-Velić naglašava da industrija nije samo skup mašina i objekata, već prije svega ljudi i njihovo znanje.

- Sve industrije i fabrike o kojima govorimo nisu samo oprema, mašine i objekti, nego ustvari čine ljudi koji su kompetentni da rade u toj industriji. To bi značilo ogroman gubitak kompetencija koje su ti ljudi stekli radeći u ovoj branši i to je ogroman gubitak, ne samo ekonomski, ne samo socijalni nego dugoročno će se odraziti na industriju, odnosno na njenu konkurentnost - istakla je Pilav-Velić.

Desetine hiljada radnika ostaju bez posla

Dok se nekadašnji industrijski giganti gase jedan za drugim, deseci hiljada radnika ostaju bez posla. Kao jedno od rješenja nadležne institucije često nude uplatu doprinosa kako bi radnici mogli otići u penziju, ali stručnjaci upozoravaju da takav pristup ne može nadomjestiti gubitak proizvodnje, radnih mjesta i industrijskog znanja koje je godinama stvarano.

(BHRT/DEPO PORTAL/au)