Rast cijena nafte na svjetskom tržištu i strah od nove energetske krize ponovo su otvorili pitanje kako zaštititi građane Bosne i Hercegovine od naglog poskupljenja goriva. Ekonomista Faruk Hadžić upozorava da država mora imati mehanizam za brzu reakciju, koji bi Vijeću ministara omogućio privremeno smanjenje ili ukidanje akciza kako bi se ublažio inflacijski udar.

Ne idemo sada s izmjenom zakona gdje bi se akcize momentalno ukinule, nego se ugrađuje mehanizam i daje se jedan moćan alat Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, koji može aktivirati u bilo kojem trenutku u budućnosti, u slučaju bilo kakvog poremećaja -  rekao je Hadžić za N1.

Hadžić navodi da se mehanizam ne bi odnosio samo na poremećaje na svjetskom tržištu nafte, već i na druge krizne situacije.

- Ne mora to biti isključivo poremećaj na svjetskom tržištu što se tiče nafte, nego može biti, ne daj Bože, neka i poplava ozbiljnij i da se na taj način može intervenisati promptno na tržištu - kazao je.

Prema prijedlogu, Vijeće ministara bi imalo potpunu fleksibilnost kada je riječ o obimu mjere – od smanjenja do potpunog ukidanja akciza.

- Akciza se može smanjiti, može se ukinuti. Vijeće ministara tu postoji potpuna fleksibilnost i može to neograničeno puta koristiti, ali do šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine -  objasnio je Hadžić.

Istakao je da bi se time izbjegle dugotrajne parlamentarne procedure kakve su, prema njegovim riječima, viđene ranije, kada su usvajanja trajala predugo.

- Predstavnički dom je usvojio ukidanje akciza, Dom naroda je usvojio ukidanje akciza, ali u različitim tekstovima...usaglašeni tekst nikada nije ponovno usvojen već je tada inflacija eksplodirala - ekao je Hadžić.

Koliko se može ublažiti rast cijena?

Hadžić je naveo procjene prema kojima bi Bosna i Hercegovina mogla amortizovati udar rasta cijena nafte i do nivoa od 100 dolara po barelu.

- Preračuni su da Bosna i Hercegovina bi mogla amortizovati udar i do nivoa rasta do 100 dolara po barelu… to je nekih tridesetak dolara rast cijena može amortizovati - pojasnio je.

U praksi, smatra, to bi moglo značiti da bi rast cijena goriva bio blaži, jer bi dio koji država uzima kroz akcize bio smanjen.

- Nabavne cijene rastu, ali onaj dio koji država sebi uzima kroz akcizu bi se smanjivao i tako bi se držala cijena goriva stabilnijom u Bosni i Hercegovini - naveo je.

Dodaje da je to važno i zbog šireg efekta na cijene drugih proizvoda.

- Kod nas automatski kada dođe do značajnijeg rasta cijena energenata, svi povećavaju cijene svojih proizvoda… u tom slučaju se taj glavni argument može izbiti -  istakao je.

"Panična kupovina je psihološki faktor"

Komentarišući redove na pumpama i praznije police, Hadžić smatra da je riječ prvenstveno o psihološkoj reakciji.

- Mislim da je ovo više jedan psihološki faktor nego što je stvarno zaista nestašica -  rekao je.

Podsjetio je na iskustva iz 2022. godine, kada je panična kupovina brašna stvorila sliku krize, iako, kako navodi, zaliha nije nedostajalo.

- Najveći je problem bio što radnice u radnjama nisu mogle odgovoriti tako snažnoj potražnji u kratkom roku… ta slika koja je otišla stvarala je paniku i generisala novu panik - , kazao je.

Robne rezerve i naftni terminali

Hadžić je naveo da su naftni terminali u Blažuju obnovljeni, te da postoje određene zalihe koje bi mogle pomoći u slučaju poremećaja, ali je naglasio potrebu da se dodatno radi na rezervama i kapacitetima.

- Definitivno treba s jedne strane imati fiskalni mehanizam, a drugo obnoviti i druge naftne terminale… kada imamo kapacitete, terminale treba i napuniti gorivom - rekao je.

Dodao je da finansiranje zaliha može biti izazov, ali da se mogu razmotriti i drugi modeli.

- To se može i na drugi način riješiti, možda kroz neki vid javno-privatnog partnerstva i sa privatnim distributerima - naveo je.

(DEPO PORTAL/af)